Društvo

"LJUDI KOD MENE NE UMIRU" Ljekarka iz Beograda je do sada uradila preko 2.000 transplatacija matičnih ćelija

Kada se pomene ime profesorke dr Nadežde Basare zna se da je riječ o jednom od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u Njemačkoj i u Evropi. Više od 20 godina svijet priča o njenim uspjesima u liječenju teško oboljelih pacijenata.

"LJUDI KOD MENE NE UMIRU" Ljekarka iz Beograda je do sada uradila preko 2.000 transplatacija matičnih ćelija
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Dr Basara je trenutno direktor interne klinike “Maltezer St. Franciskus”, koja se nalazi u njemačkom gradu Flenzburg u Njemačkoj. Ona je prije 22 godine iz Beograda otišla u Njemačku, a da pri tom nije znala ni riječ njemačkog; ipak joj to nije bila prepreka da nauči jezik i da napreduje, da postane docent, ali i prva žena iz Jugoistočne Evrope koja nije rođena niti se školovala u Njemačkoj, a postala je profesor medicine, piše Blic.

Ona je pet godina bila na čelu transplantacijskog centra na Univerzitetskoj klinici u Lajpcigu. Zahvaljujući dr Basari ovaj centar je po rezultatima liječenja leukemije i po broju realizovanih transplantacija na prvom mjestu u Evropi.

Njen stav je da dijagnoza rak ne znači ujedno i smrtnu presudu.

Među pacijentima koje je liječila dr Basara ima i veliki broj građana iz regiona, Srbije, Makedonije, Crne Gore, a javnost je zna i po uspešnom liječenju poznatog srpskog voditelja Dejana Dekija Pantelića, kojeg je isto tako izliječila od tumora na krajnicima. Pantelić je u jednom svom intervju istakao da, u trenucima kada se liječio u Njemačkoj i kada mu je bilo jako teško, dr Basara ga je ohrabrila riječima: “Dejane, kod mene ljudi ne umiru”.

Zahvaljujući dr Basari realizovano je 2.200 transplantacija matičnih ćelija, sa 87 odsto do 90 odsto izliječivosti pacijenata.

Prvu transplantaciju sam uradila 1997. godine dok sam radila na transplantacionoj klinici u Idar-Oberštajnu. Samostalno sam dijagnostifikovala bolest kod pacijenta, odredila mu terapiju i uradila transplantaciju matičnih ćelija od nesrodnog donatora, tzv. alogena transplantacija. Od tada do sada sam uradila 2.200 transplatacija matičnih ćelija. U posljednjih osam godina od kada sam direktor i šef ljekara u Flenzburgu, statistika kaže da je procenat preživjelih pacijenata dvije godini nakon transplantacije 87 odsto. Te dvije godine pacijenti redovno dolaze na kontrolu i na osnovu toga se može voditi evidencija. Ovaj rezultat je na vrhu svjetske statistike – kaže ona.

Ona je za Ohrid press ispričala kako se razvijala njena karijera.

Dotorka Basara prisjetila se i svojih prvih pacijenata, a jedan od njih joj je nedavno priredio i prijatno iznenađenje.

– Prvi moj pacijent je Nijemac i zove se Berlin Lutz, a drugi Mihael Edgers. Od tada su prošle 22 godine i obojica se odlično osjećaju. Pozvala sam ih prije dvije godine kada sam proslavljala jubilej klinike na kojoj radim. I obojica su došla, što me je jako obradovalo, i tom prilikom su mi podarili nešto što nisam očekivala, a to je jedan od najljepših poklona koji sam dobila u svom životu: zlatnu medalju internacionalnog takmičenju u spasavanju ljudi iz vode. Medalju je osvojio moj prvi pacijent Lutz i sa tim su želheli da mi pokažu da su u dobroj kondiciji, ali i da žive sa elanom i pozitivnom energijom.

Ona je istakla da je za uspjeh pri izliječenju najvažnija brza dijagnostika.

– Dobra i brza dijagnostika određuje sudbinu bolesti, da li pacijent ima šansu da bude izliječen ili ne i zbog toga je naročito važna. Trenutno, kod svih malignih bolesti je neophodna molekularna dijagnostika, koja je u Njemačkoj gotova za 48 sati. Takvu efikasnost nema nijedna zemlja u Evropi, čak ni Švedska, koja se smatra za jednu od zemalja sa najboljom zdravstvenom zaštitom u Evropi.

Kad djeca doniraju matične ćelije

Tokom dugogodišnjeg iskustva, srela se sa velikim brojem pacijenata, ali su na nju najveći utisak ostavili veoma mladi pacijenti.

– Do sada sam liječila oko 40 pacijenata sa malignim bolestima i to su uglavnom bili mlađi ljudi. Uradila sam transplantaciju jednoj petnaestogodišnjoj djevojčici iz Ohrida matičnih ćelija od njenog dvanaestogodišnjeg brata. On je najmlađi donor, zbog čega je u znak zahvalnost dobio zlatnu medalju.

Foto: Youtube screenshot
Foto: Youtube screenshot

Doktorka je objasnila da je u pitanju malo poznata tema, te da su za donaciju matičnih ćelija maloljetne djece odgovorni roditelji. Oni zvanično potpisuju da se slažu, ali svakako ako prihvati i samo maloljetno lice. Poštuje se i njegova želja, a ne samo želja roditelja.

– Ja uvijek poštujem želju donora, da ona bude na dobrovoljnoj osnovi, a ne pod pritiskom roditelja. Zbog toga zahtijevam da se potpiše i maloljetni donor – zaključila je dr Nadežda Basara.

Ljekar je u zaostatku ako samo jedne sedmice ne prati novine

Ako ljekar ume da liječi, onda nema nikakvih prepreka ako pritom koristi nove metode i lijekove, smatra dr Basara, i dodaje da se onkologija i hematologija u posljednjih deset godina se razvijaju vrlo brzo.

– Ako samo jednu nedjelju ne pratite literaturu i ne čitate naučne studije u medicinskim časopisima, već ste nedovoljno informisani. Istom brzinom se mijenjaju i naše preporuke za liječenje hematoloških i onkoloških bolesti. Prije početka lijčenja, prvo proveravam dijagnozu pa potom osmišljam koncept lečenja. Nažalost, moram da kažem da veći broj pacijenata iz Makedonije i Srbije dolaze na liječenje sa pogrešnom dijagnozom. Ja dijagnozu uvijek provjeravam u referentnoj laboratoriji i molekularnoj biologiji. Njemačka je zemlja koja se u svjetskim okvirima kotira kao veoma dobra za postavljanje dijagnoze, što je i preduslov za izbor protokola za liječenje. Isto tako mogu da uključim pacijente u naučnu studiju u slučaju da ne postoji registrovan lijek za njihovu bolest.

Ona dodaje da za nju ne postoji prepreka u medicini, koju ne može da savlada, kada je u pitanju ljudski život.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije