Pomjeranje sata ipak će se dogoditi i ove godine. Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 31. oktobra. U noći između subote i nedjelje, tačnije u 3 sata, kazaljku na satu bi trebalo pomjeriti jedan sat unazad čime ćemo “dobiti” jedan sat više. Iako se mnogo raspravljalo o tome da li je zimsko i ljetnje računanje vremena potrebno, ukidanje se neće dogoditi ove godine, prenosi Blic Žena.
Pomjeranjem sata tokom ljetnih dana nekada je osiguravalo znatno smanjenu potrošnju energije, ali danas je ta ušteda manja i veće su posljedice koje pomjeranje sata ima na zdravlje. Sve je više dokaza da pomjeranje sata s ljetnjeg na zimsko računanje vremena i obrnuto može ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje organizma.
Pomjeranje kazaljki na satu remeti i naš unutrašnji sat
Doktor Džozef Takaši i njegov tim su još 1997. godine otkrili gen koji diktira naš unutrašnji sat. Pomoću takvih gena svaka stanica u našem tijelu prati vrijeme što znači da poremećaji u svakodnevnoj rutini mogu narušiti njihovu ravnotežu. Stres koji izaziva pomjeranje sata može da izazove nesanicu, a samim time i smušenost, pa i probleme s pamćenjem.
Neraspoloženost i depresija
Tokom jeseni i zime većina nas provodi više vremena u zatvorenim prostorima. Kada završimo s radnim vremenom dočeka nas mrak što znači da provodimo manje vremena na suncu i tako stvaramo manje vitamina D. Nizak nivo vitamina D povezane su s pojavom depresije, umora, lošeg raspoloženja, ali i slabijih kostiju i boli u mišićima.
Nedostatak dnevne svetlosti koje donosi zimsko računanje vremena može dovesti do pojave brojnih problema mentalnog zdravlja, ali i sezonske depresije. Jedan dodatni sat dnevne svjetlosti koji imamo na ljetnjem računanju vremena mnogo nam znači, kako za raspoloženje tako i zdravlje.
Manje dnevnog svjetla čini nas umornijima
Jednom kada sunce počne zalaziti, naše tijelo počinje da stvara melatonin. Melatonin je hormon zbog kojeg postajemo umorniji, pa nam se spava što je korisno kada želimo da idemo na počinak, ali nikako nije poželjno da se dogodi dok smo još na poslu. Istraživanja su pokazala da je zimsko računanje vremena je izazvalo 11 odsto više depresivnih epizoda nakon pomjeranja sata, što pokazuje koliko nam sunčeva svjetlost pomaže u održavanju mentalnog zdravlja.
Za pomicanje sata se možemo pripremiti
Postoji i nekoliko načina kako se za pomjeranje sata pripremimo i kako da ga što bezbolnije dočekamo. Ključ je da sve dnevne navike nekoliko dana prije pomjeranja sata odradimo 10 do 15 minuta kasnije kako bi prelaz na zimsko računanje vremena bilo jednostavniji, savetuje Sleep Foundation.
Takođe bi bilo dobro da nekoliko dana prije i nakon pomeranja sata unosimo manje kofeina koji remeti san, ali isto tako da neko vrijeme provedemo u prirodi, odnosno izloženi sunčevoj svjetlosti. Ako se tijelo pripremi na novi ritam, lakše će se prilagoditi na pomjeranje sata.
Kada prestajemo da pomjeramo sat?
Japan, Indija i Kina ne pomjeraju sat nego jednostavno koriste isto računanje vremena tokom cijele godine. Iako se predviđalo da će Evropska unija već ove godine ukinuti pomijeranje sata, u priču se upleo Bregzit, pandemija i birokratski problemi pa se to još službeno nije dogodilo.
Kada bi ukinuli pomeranje sata, na kojem vremenu bi ostali?
Dok se većina stručnjaka slaže da je zimsko računanje vremena ono pravo jer je u tom periodu sunce u podne na najvišoj poziciji na nebu, drugi smatraju kako bi nam ljetnje računanje vremena donijelo više dnevne svjetlosti pa tako i bolje zdravlje. Ipak, o tome koje će vrijeme zadržati odlučiće svaka zemlja za sebe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu