Oni vjeruju da postoji mogućnost direktne prodaje u marketima i mesnicama umjesto industrijske prerade.
Članovi Koordinacionog odbora peradara BiH apelovali su na institucije, posebno Kancelariju za veterinarstvo BiH i inspekcijske organe, da spriječe takvu mogućnost.
Nedopustivo je da zamrznuti pileći fileti, kažu, zloupotrebama dospiju u trgovine kao svježi proizvodi.
– To je suprotno svim zakonskim propisima i može da uništi domaću peradarsku proizvodnju, jer su cijene uvoznih fileta izrazito niske, po damping cijenama. Međutim, zdravlje stanovništva koje to meso kupuje i konzumira je veoma ugroženo. Jednom odmrznuto meso više ne smije da se zamrzava – upozorio je Edin Jabandžić, potpredsjednik Koordinacionog odbora živinara BiH.
Naglasio je da su “živinari apsolutno svjesni da BiH mora da poštuje međunarodne sporazume i da oni ne mogu spriječiti uvoz, ali, poučeni dosadašnjim iskustvom, s razlogom strahuju da će smrznuto meso namijenjeno za preradu dospjeti u prodaji kao svježe, što je zakonom zabranjeno. Ukoliko se to dogodi, u pitanje će doći poslovanje više od 560 živinarskih farmi i egzistencija 20.000 radnika.
Podrška
Nebojša Rakić, sekretar Udruženja živinara Republike Srpske ističe da su povodom najavljenog uvoza pilećeg mesa iz Turske održali sastanak sa Borisom Pašalićem, ministrom poljoprivrede Srpske.
– U resornom ministarstvu Republike Srpske su nas uvjerili da će podržati živinarstvo u Republici Srpskoj, te djelovati u skladu sa našim zahtjevima – kazao je Rakić u Gradiški.
Njegov kolega Mesud Pinjo, predsjednik Udruženja peradara FBiH kaže da institucije BiH nisu adekvatno odgovorile na problem uvoza pilećeg mesa.
– Ukoliko smrznuti pileći fileti iz Turske dospiju u trgovine to će biti početak kolapsa domaćih peradarskih farmi. Neshvatljivo je da peradari u BiH godišnje uplaćuju više od 45 miliona KM na ime PDV-a, a da za njihove probleme entitetske vlasti nemaju razumijevanja – uvjeren je Pinjo.
Jasmin Spahić, član Koordinacionog odbora živinara BiH podsjeća da su u uslovima pandemije korona sačuvana živinarska proizvodnja i radna mjesta u ovom sektoru.
– Naše sumnje u zloupotrebu uvoznog pilećeg mesa nisu bez osnova, jer imamo loša iskustva. Sada nastojimo reagovati na vrijeme, jer poslije to neće imati smisla, niti efekta. To bi, pored ostalih problema, urušilo reputaciju domaćih proizvođača koji imaju sertifikat i za izvoz u Evropsku uniju – upozorio je Spahić.
Vojislav Rapić iz Gradiške, član Koordinacionog odbora živinara BiH koji se bavi proizvodnjom stočne hrane, čak 80 odsto plasira domaćim farmerima. Indirektno, i ova djelatnost je ugrožena zbog uvoza mesa, a posebno pilećeg.
– Problemi na koje ukazuju peradari reflektuju se i u sektoru proizvodnje stočne hrane, prvenstveno smanjenom potražnjom. Konkurentnost domaćih peradara smanjuje se takođe i zbog poskupljenja komponenti za stočnu hranu. To i proizvođače dovodi u tešku situaciju – smatra Rapić.
Skuplje žito
Cijene kukuruza bilježe rekordne iznose u posljednjih deset, a sojinog ulja u posljednjih 14 godina. Cijena sojine sačme porasla je sa 600 KM na 850 KM, a kukuruz je poskupio sa 300 KM na 450 KM.
– To značajno, u negativnom smislu, utiče na peradarsku proizvodnju, gdje stočna hrana učestvuje sa više od 60 odsto, naveo je Vojislav Rapić, direktor fabrike stočne hrane u Rovinama kod Nove Topole.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu