Oko 5.000 ljudi iz Srbije, kako se procjenjuje, plovi na stranim brodovima, rječnim i morskim, ali nisu svi oni pomorci. To je prilično mali broj u poređenju sa crnogorskih između šest i sedam hiljada pomoraca, i hrvatskih više od 20.000.
Među njima je mnogo konobara, sobara, frizera, turističkih vodiča, fotografa, koji na brodu, najčešće kruzeru, nude određene usluge gostima, ali njihov posao nema veze sa pomorstvom.
Pomorci su oni koji se profesionalno time bave ili su završili pomorsku školu ili fakultet, ili brodograditeljsku, odnosno brodomašinsku školu ili fakultet, i najčešće rade kao kapetani, šefovi „makine“ (mašine, odnosno motora broda), prvi, drugi ili treći oficiri palube ili „makine“, kadeti, mornari, električari… Oni rade i na kruzerima, ali i na tankerima, teretnim brodovima, “suplajerima” (brodovima koji snabdijevaju naftne platforme), “hemikalcima” (brodovima koji prevoze opasne materije)…
U regionu najbrojniji u ovim poslovima su Hrvati i Crnogorci. Na brojnim Fejsbuk grupama, na kojima savjetuju jedni druge, često ćete pročitati da je u pitanju „hljeb sa sedam kora“, da je u pitanju psihički veoma zahtijevan posao (ponekad i fizički), i da im najteže pada to što su mjesecima razdvojeni od najdražih, i da imaju osjećaj da se sve kreće dok su oni na brodu, samo njihov pravi život (onaj van broda) – stoji.
Šta zahtijeva profesija pomorca
– Posljednjih godina mladi ljudi se odlučuju za profesiju pomorca rukovodeći se u većini slučajeva finansijskim razlozima, koji mada jesu bitni mogu lako da zavaraju mladog čovjeka. Pomorstvo je profesija koja zahtijeva pored znanja, i jaku želju za upoznavanjem novih stvari, ljudi i mjesta, kao i čvrstu volju i mentalnu snagu. Budući pomorac mora da u sebi ima i dozu avanturizma, jer more je sve osim predvidljivo i lako za život – ovim riječima kapetan Boro Lučić, iskusni pomorac koji drži predavanja studentima na Pomorskom fakultetu u Kotoru, u najkraćem je objasnio o kakvom se poslu radi.
Prednosti i mane poziva
Prednosti:
1) Zarada
Kako piše sajt za zapošljavanje Klik do posla, običan mornar na brodu može da zaradi i do 1.500 evra mjesečno radeći poslove poput održavanja broda, čišćenja i dr. Kada završi kadeturu, može da polaže za trećeg oficira, što je plata od oko 2.000 evra. Kasnije se sa stažom i polaganjima za drugog oficira (duplo bolje plaćen od trećeg- zarade se kreću oko 4.000-5.000 evra), pa prvog oficira, stiže do kapetana, koji može da zaradi od 10.000 do 20.000 evra mjesečno.
Postoje ugovori koji definišu da su pomorcu plaćeni i mjeseci odsustva sa broda (npr. radi dva mjeseca – dva mjeseca ne radi) i postoje primjeri da su pomorci sa najvišim činovima mogli tako da godišnje zarade i po 100.000 evra, mada su takvi primjeri rijetki.
2) Sve kraći ugovori – ponekada i plaćena pauza
Nekada se na brod išlo minimum šest mjeseci, sa dva mjeseca pauze. Međutim, to se prilično promijenilo, pa su sada ugovori često na dva ili četiri mjeseca, uz dva mjeseca kod kuće, a postoje i primjeri gdje su pomorci plaćeni svih 12 mjeseci u godini, s tim da su dva ili četiri mjeseca na brodu, a dva kod kuće. Pojedini imaju i po šest nedjelja ugovor na brodu, pa šest nedjelja kod kuće. Sve u svemu, čini se da kompanije sve više izlaze u susret zaposlenima da bi mogli da ipak neko značajnije vrijeme provedu sa porodicom.
3) Obilazak cijelog svijeta
Nekada su pomorci imali vremena da obilaze razne destinacije. Miro Jančić, pomorac iz Herceg Novog je u karijeri upoznao dobar dio zemaljske kugle, Egipat, Rio, Bankok, Japan… ali “dinamika posla danas je žešća, sve se tempira, brzo utovara i brod ide dalje”:
– Stajali smo u luci po 5-6 dana, na sidru 10 dana bilo je normalno. Danas je to u satima. Pretvorilo se u neku vrstu utakmice, ubačen je GPS, satelitsko navođenje i komunikacija. Zato je i ukrcaj ubrzan. Brodovi su nekad kasnili po 2-3 dana. Danas u sat stižu, gotovo da nema kašnjenja – objašnjava Jančić za Radio Jadran.
4) Siguran posao i samostalnost
Pomorci su, i to je jedna od najčešće isticanih prednosti posla, ljudi koji zarađuju lijep novac a ne zavise od ekonomskog stanja u zemlji, politike i političkih uticaja, niti gotovo bilo kakvih lokalnih prilika u mjestu prebivališta sem poreza koji moraju da plaćaju državi i doprinosa koje uglavnom uplaćuju sami. Na brodu su pravila veoma stroga i veoma precizna, tačno se zna ko je za šta odgovoran, i ko je kome nadređen.
Mane:
1) Odsustvo od kuće: „Postoje živi, mrtvi i pomorci“
Teško je da iko može da opiše osjećaj pomorca i njegove porodice kada se rastaju. Djeca pomoraca su prije deset, dvadeset i više godina uglavnom odrastala sa majkama. Očevi su propuštali važne datume u životu njihovih najmilijih, pa neretko i rođenje djeteta, koje bi vidjeli tek poslije dva-tri mjeseca.
– Kaže se da je to kruh od sedam kora, te da postoje živi, mrtvi i pomorci. Mi smo u limbu. Nismo u onom svijetu, alʼ nismo ni u ovom. Plovimo po morima daleko od očiju javnosti, očiju ljudi, dešavanja u svijetu. Kad odeš na četiri mjeseca na brod, ti se izoluješ, ploviš sa svojih 20 ljudi. Trudiš se ne čitat’ političke vijesti, zato što su sve iste. Četiri mjeseca za ljude ne postojiš. Prije je bilo devet mjeseci, a još raniji ugovori na po 18 mjeseci – priča pomorac Matija Majstorović, Riječanin koji živi u Beogradu za blog SashaRiess.
2) Nije za one sa slabijom psihom
– More je uvijek inspiracija. Ne samo more, nego i osjećaj na dubokom moru. Kad si negdje daleko, kad nema apsolutno ničega oko tebe. Kad imaš samo tanku liniju između svijetloplavog i tamnoplavog na horizontu. Kad se valovi oko broda pjene, krše… Budem dosta puta dole na glavnoj palubi, samo sjedim naslonjen na ogradu i gledam more. More će potaknutʼ ono što nosiš u sebi. Ako si suicidalan, onda će te natjerat’ da se baciš u more. Ja i dalje uživam u tome. To je nešto čisto, jako smirujuće – ispričao je Majstorović.
3) Rizici: Povrede, bolesti, pirati…
– Oko 90 odsto svih povreda se dogodi na palubi ili u stroju. Na broj, vrstu i težinu povreda utiče i vrsta broda pa nije isto plovi li se na putničkom brodu, tankeru, hemikalcu ili brodu za rasuti teret, prevoze li se kontejneri ili balvani, rudača ili automobili – kaže dr Nadan Petri, profesor i ljekar Hrvatskog društva za pomorsku i hperbaričnu medicinu u Splitu.
Pirati, koji su bili veliki problem prije oko deceniju, ponovo su počeli da bivaju ozbiljan problem. Prošle godine, 93 pomorca su oteta u 15 incidenata. Istovremeno je bilo 40 napada – 24% više nego u 2017. godini. Najrizičnije rute su pored Zapadne Afrike (Nigerija), Istočne Afrike (Somalija) i Jemena.
4) Česta testiranja za različite dozvole (brevete) u zavisnosti od kompanije, posla i broda na kome se plovi, kao i obnavljanje dozvola
Na brodu duge plovidbe, svaki pomorac mora da ima brojne dozvole i završene kurseve za poznavanje novih uređaja, kao i kurseve bezbjednosti na brodu. Svi ti sertifikati s vremena na vrijeme moraju da se obnavljaju, a tehnologija rada na brodu napreduju tom brzinom da je stalno neko novo polaganje na pomolu. To, ne računajući polaganja ispita za više činove – iz drugog u prvog oficira, kapetana itd. Za razliku od mnogih drugih struka, pomorac kontinuirano mora da proširuje i dokazuje već stečeno znanje.
(Blic, Klik do posla)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu