Društvo

ŽIVOTNA PRIČA PATRIJARHA IRINEJA Na čelu SPC je bio 10 godina, zvali su ga POMIRITELJ, živio je na Kosovu i bio blizak sa Pavlom

"Naša crkva nije od juče, ona ima svoje vjekovno trajanje. Život i misija SPC su manje-više usklađeni, idu određenim istorijskim putem i suštinski nema mnogo značaja ko je na čelu crkve.

ŽIVOTNA PRIČA PATRIJARHA IRINEJA Na čelu SPC je bio 10 godina, zvali su ga POMIRITELJ, živio je na Kosovu i bio blizak sa Pavlom
FOTO DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Postoje pravila koja regulišu Crkvu i svaki koji dođe da naslijedi patrijarha Pavla slijediće tu liniju pravila. Istina, svaki patrijarh unosi svoji ličnu notu, ali to više ide na račun njegove ličnosti nego na račun crkve… Morate da razumijete da Crkvom ne upravlja patrijarh već Sabor i sve važne odluke donose se saborno. Patrijarh jeste taj koji predsjedava i potpisuje, ali ono što je suština zavisi od same Crkve”. rekao je nekoliko dana prije svog izbora nekada vladika niški Irinej, a do danas patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC), piše Blic.

Patrijarh Irinej preminuo je u Beogradu, u 90. godini, od posljedica izazvanih korona virusom, poslije čitave decenije provedene na čelu SPC.

Pročitajte još

Vijest da je umro patrijarh Irinej stigla je poslije 15 dana borbe sa korona virusom, koje je poglavar SPC proveo u bolnici. Ovo je njegova životna priča.

Izbor za patrijarha

Na Svetom arhijerejskom saboru u januaru 2010. godine, izabran je za arhiepiskopa pećkog, mitropolita beogradsko-karlovačkog i patrijarha srpskog, kao 45. po redu vrhovni poglavar SPC. Ustoličen je 23. januara te godine u beogradskoj Sabornoj crkvi, a 3. oktobra iste godine i u Pećkoj patrijaršiji.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Prije izbora za patrijarha Srpske pravoslavne crkve, vladika Irinej, čije je svjetovno ime Miroslav Gavrilović, proveo je pune 34 godine na čelu niške eparhije. Rođen je 1930. godine u selu Vidovo kod Čačka od oca Zdravka i majke Milijane. U rodnom selu završio je osnovnu školu, a potom gimnaziju u Čačku.

Iako u njegovoj porodici niko nije bio sveštenik, blizina Ovčarsko-kablarske klisure, za koju važi da je srpska Sveta gora zbog mnoštva manastira, opredelila ga je da se posveti crkvenim studijama.

Vojnik i profesor

Po završetku gimnazije upisao je i završio Bogosloviju u Prizrenu, a potom i Bogoslovski fakultet u Beogradu. Po završenom fakultetu odlazi u vojsku. Po povratku iz vojske ubrzo biva postavljen za suplenta (profesora) Prizrenske bogoslovije.

Kao dugogodišnji profesor, a potom i rektor Prizrenske bogoslovije, vladika Irinej je živio i na Kosovu i Metohiji, pa kao i njegov prethodnik Pavle, odlično poznaje situaciju u južnoj srpskoj pokrajini.

Prije stupanja na dužnost profesora, oktobra 1959. godine prima monaški čin i monaško ime Irinej od tadašnjeg patrijarha Germana u manastiru Rakovica, istom onom gde je sahranjen patrijarh Pavle. U crkvi Ružica ispod Kalemegdana rukopoložen je u čin jeromonaha 27. oktobra 1959. godine.

Direktor Prizrenske bogoslovije

Dok je službovao u prizrenskoj bogosloviji, upućen je na postdiplomske studije u Atinu. Upravnik Monaške škole u manastiru Ostrog postao je 1969. godine. Odatle se vraća u Prizren i postaje rektor prizrenske bogoslovije. Rukopoložen je za vikarnog episkopa sa titulom episkopa moravičkog 1974. godine. Godinu dana kasnije, 1975. godine postaje episkop niški.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Posljednjih godina, može se slobodno reći, niška eparhija na čelu sa Njegovim Preosveštenstvom Irinejom polako doživljava svoj procvat. To se uočava, kako u Nišu kao sjedištu eparhije, tako i u najzabitijem i najudaljenijem manastiru ili crkvi – pisalo je u njegovoj zvaničnoj biografiji na sajtu niške eparhije.

Podizao crkve, obnavljao litije

Budući da prije njega u Nišu za 120 godina nije podignut nijedan hram, episkop niški je preuzeo opsežnu akciju podizanja novih hramova na tom području. Tako je 1987. godine počela izgradnja novog hilandarskog metoha, koji se nalazio preko puta Saborne crkve, a srušen je 1947. godine.

Na padinama Delijskog visa izgrađen je hram posvećen Sv. Savi, prvom arhiepiskopu srpskom, a temelje hrama je osvetio episkop niški Irinej. Crkva Sv. Save je umnogome inspirisana hilandarskim hramom (Milutinovom crkvom).

Godine 1998. je prvi put poslije 50 godina za hramovsku slavu niške Saborne crkve, Duhove, obnovljena je velika litija ulicama grada Niša.

– Kaže se da su Srbi pravoslavan narod. Divno bi bilo da oni to stvarno ponovo i postanu poslije 50 godina brutalne ateizacije – pisalo je tada na sajtu eparhije niške kada je na njenom čelu bio Irinej.

Blizak sa patrijarhom Pavlom, odlazio u SAD 22 puta

Poznato je da je patrijarh Irinej bio blizak sa patrijarhom Pavlom, i da je još kao episkop obavljao mnoge odgovorne zadatke u SPC poput prevazilaženja crkvenog raskola u SAD . Zbog toga je čak 22 puta odlazio u Ameriku.

Kao što je tokom 34 godine staža kao vladike eparhije niške slovio je za čovjeka mira i pomiritelja, tako je i pred sam izborni Sabor bio jedan od rijetkih za koga se govorilo da nije član nijedne “struje”, i da bi upravo on mogao da ujedini episkope sa različitih strana.

U januaru ove godine patrijarh Irinej svečano je proslavio 60 godina monaškog, 45 godina episkopskog i 10 godina patrijarškog staža. Tom prilikom je predstavljen i film o njemu.

Patrijarh srrpski Irinej hospitalizovan je 5. novembra nakon što je utvrđeno da je pozitivan na korona virus, kada je i smješten u Vojno medicinski centar u Beogradu.

Samo nekoliko dana prije toga, služio je svijetu liturgiju na sahrani još jednog visokog velikodostojnika SPC, mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija u Podgorici, koji je takođe premionu od posljedica izazvanih korona virusom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu