Ona kaže da će Ministarstvo raditi kalkulacije između visine opterećenja rada i visine poreza na dobit i eventualnog uvođenja poreza na dividendu i s druge strane indirektnih poreza koji su u nadležnosti nivoa institucija BiH.

U ovaj proces mora se ući oprezno i stručno radi dobijanja što boljih rješenja – porčuje Vidovićeva.

Poslodavci traže vraćanje stope poreza i doprinosa na nivo iz 2008. godine. Da li je to realno?

Programom ekonomskih reformi za period 2019-2021, koji se bazira na Memorandumu o zajedničkim politikama i mjerama sa poslovnom zajednicom, Smjernicama za razvoj privrede, koje je Vlada Republike Srpske pripremala od aprila 2018. godine zajedno sa predstavnicima Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i Privredne komore Republike Srpske, zacrtani su okviri na kojima će se na ovom polju poreske politike raditi.

Imajući u vidu da se radi o trogodišnjem periodu, za svaku godinu koja slijedi biće sačinjeni operativni planovi koji će sadržavati smjernice za kretanja na godišnjem nivou. U 2019. godini, u dogovoru sa poslovnom zajednicom, planirano je da se poslodavcima refundira porodiljsko odsustvo u iznosu 80 odsto bruto plate, a u 2020. godini planirano je stoodstotno refundiranje bruto plate.

S druge strane, Savez sindikata traži da se minimalna plata poveća na 500 KM. Možemo li to očekivati u narednoj godini?

Vlada Republike Srpske je u 2018. godini intervencijama u Zakonu o porezu na dohodak u određenom dijelu smanjila poresko opterećenje rada povećanjem osnovnog ličnog odbitka sa 200 na 500 КM na mjesečnom nivou kako bi se povećala plata svim zaposlenima u Republici Srpskoj. Nakon ovih izmjena, bruto plata ostala je na istom nivou, poslodavac ima isti trošak, a umanjeni trošak je na teret budžeta. Pojam plate sada podrazumijeva platu u koju je uključen porez na dohodak, što je omogućilo da se sa socijalnim partnerima lakše pregovara o visini plate.

U narednom periodu planirane su izmjene u okviru oporezivanja dohotka građana da bi se uradila preraspodjela i kako bi se došlo do dodatnog povećanja plata, a uz proširenje poreske osnovice poreza na dohodak. Poseban akcenat se stavlja na oporezivanje prihoda od udjela u kapitalu. Dogovor oko povećanja najniže plate vodiće se sa socijalnim partnerima.U odnosu na 2018. godinu rashodi za lična primanja su u budžetu za 2019. uvećani za 33,8 miliona КM, zbog obaveza proisteklih iz Memoranduma o zajedničkim mjerama za period 2018-2020, a sve u cilju izjednačavanja plata radnika u obrazovanju i kulturi sa platama radnika u drugim oblastima javne uprave.

Jedan od najvećih izazova u Republici Srpskoj jesu velika poreska dugovanja javnih zdravstvenih ustanova. Na koji način će biti riješeni ovi problemi?

Reformski procesi u oblasti zdravstva započeti su prije tri godine u saradnji sa ekspertima Svjetske banke. Riječ je o procesu koji nije nimalo lak ni jednostavan, ukoliko se ima u vidu specifičnost poslovanja i rukovođenja zdravstvenim ustanovama, kumuliranje neizmirenih obaveza i potreba za zaštitom zdravlja stanovništva koja je najvažnija. U ovom procesu koji, kako je u ekspozeu najavio predsednik Vlade, treba biti ubrzan, biće okončana analiza neizmirenih obaveza, uključujući i izradu modela za izmirenje svake pojedinačne ustanove, radiće se na uvođenju trezorskog sistema u zdravstvene ustanove i Fonda zdravstvenog osiguranja, a uslijediće normiranje mreže zdravstvenih ustanova i iznalaženje novih modela finansiranja zdravstvenog sistema.

Takođe, u zdravstvenom sistemu je potrebno definisanje jasne odgovornosti svih aktera. Dakle, izazovi za naredni period su vezani za potpunu realizaciju reforme zdravstvenog sistema, posebno u iznalaženju modela za izmirenje obaveza zdravstvenih ustanova. Ovaj posao ne može biti završen u 2019. godini, ali zasigurno će se ozbiljno raditi u predstojećoj godini, u skladu sa operativnim planom.

Šta će vam biti prioriteti u predstojećem mandatu od četiri godine?

Ministartsvo finansija RS biće fokusirano na jačanje fiskalne i finansijske stabilnosti Republike Srpske. Uvjerena sam da će finansijska disciplina biti ispoštovana, kao i budžetom planirani okviri, te da će biti nastavljeni pozitivni makroeokonomski trendovi, što će omogućiti nesmetano ispunjavanje svih planiranih obaveza.

Finansijska disciplina je veoma važna, jer se ne smije dozvoliti da bude ni dana kašnjenja u budžetskim izdvajanjima za penzionere i socijalne kategorije. Radićemo na povećanju konkurentnosti privrede u koji moraju da budu uključena sva ministarstva, svi fondovi, sve lokalne zajednice. Naš strateški cilj je suzbijanje sive ekonomije. Time se obezbjeđuje veći priliv u budžet i sprečavanje nelojalne konkurencije privrednih subjekata.

U planu nove reforme

Premijer RS je najavio spajanje nekoliko regulatornih finansijskih institucija u jednu. Zbog čega se to radi?

Ministarstvo finansija RS u saradnji sa svim regulatorima na finansijskom tržištu kontinuirano radi na praćenju, analizi i unapređenju finansijskog sektora, u skladu sa najboljim praksama vodećih međunarodnih finansijskih institucija. Još je rano govoriti o konkretnim rešenjima, ali se za sada može reći da ćemo u javnost izaći sa konkretnim prijedlozima.

Кontinuirana i efikasna saradnja nadzornih organa, uz puno poštovanje autonomije finansijskog sektora koja prati potrebe i razvoj tržišta, biće usklađena sa novim i složenijim zahtjevima, a u cilju pojednostavljenja procedura. Zasigurno je da će ova reforma uspostaviti efikasniji i mnogo ekonomičniji regulator finansijskih institucija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu