On se, u intervjuu za Srpskainfo, osvrnuo još na urađene projekte u Banjaluci, a kao jedan od prioriteta i u narednom periodu istakao je proširenje mjesta u javnim vrtićima.
Šta je obilježilo proteklu godinu u Banjaluci?
Teško je izdvojiti jedan od mnogih kvalitetnih događaja u gradu koji su se desili u ovoj godini. Jedan od takvih događaja bila je kandidatura Banjaluke za „EPK 2024“, koja je svoj epilog imala u septembru. Imali smo priliku da vidimo koliko se ljudi, potpuno različitih opredjeljenja, ujedinilo oko te ideje. Iz te ideje proizašli su brojni kvalitetni prijedlozi za dalji razvoj kulture u Banjaluci. Kada govorimo o kulturi ne treba zaboraviti ni koncert kojim je obilježena kulturna scena u Banjaluci, a povod je bio obnavljanje Kulturnog centra Banski dvor. Koncert je spojio dva svjetski poznata imena: Stefana Milenkovića i Slobodana Trkulju.
Koji biste projekat Grada pohvalili, a šta smatrate promašajem?
Nezahvalno je pohvaliti jedan projekat, među brojnim projektima, koji su u ovom trenutku realizovani u interesu svih naših sugrađana. Tu su projekti rešavanja problema vodosnabdijevanja za stanovnike našeg grada, a u narednom periodu planira se ulaganje još dodatnih 25 miliona KM. U 2019, kao i u prethodnim godinama, radili smo na proširenju kapaciteta smještaja u dječijim vrtićima. Do sada smo proširili ili otvorili nekoliko vrtića, gdje smo obezbijedili prostor za više stotina djece. Nastavljamo da radimo na proširenju kapaciteta. Trenutno, četiri objekta za vrtiće su u različitim fazama gradnje. Po njihovom završetku trebalo bi da bude obezbijeđeno oko 450 dodatnih mjesta za djecu. Proširili smo i kapacitete poslovnih zona za razvoj privrede. Pokrenuli smo sveobuhvatni projekat besplatnih preventivnih zdravstvenih pregleda za naše sugrađane. Otvorili smo novu sportsku dvoranu, a u narednom periodu planiramo još dvije, na Starčevici i Laušu. Možemo izdvojiti i pohvaliti završetak „istočnog tranzita“ te izgradnju novog mosta na lokaciji nekadašnjeg Zelenog mosta. Treba napomenuti da se planira izgradnja dva mosta u Srpskim toplicama i naselju Dolac.
Koja dobra ideja ili inicijativa građana nije prepoznata, a mislite da zaslužuje podršku?
Trudimo se da većinu dobrih ideja i inicijativa građana, u skladu sa mogućnostima, usvojimo i realizujemo. Otvorili smo vrata građanima i nevladinim organizacijama da se uključuju i da zajednički ideje sprovodimo u projekte. Trudimo se da prepoznamo građansku kreaciju, vizije i ideje. U tom zajedničkom radu mnoge ideje su ili realizovane ili su u fazi realizacije: od sportskih, kulturnih, društvenih do privrednih. Ako neke od ideja nisu bile realizovane u ovoj godini, ne znači da neće biti realizovane u narednom periodu. Sve zavisi od trenutnih mogućnosti sa kojima raspolažemo.
Za šta ćete se lično zalagati u ovoj godini?
U mom dosadašnjem političkom djelovanju nastojao sam uvijek da ideje koje delegiraju građani kanališem ka institucijama i da radim na njihovoj realizaciji. Lično se zalažem za što više vrtića na teritoriji grada Banjaluke, za više zelenih i parkovskih površina, terena, sportskih i dečijih igrališta. Naravno, ne treba zaboraviti ni zaštitu gradske imovine na kojoj aktivno radimo, kao ni jačanje privrede i privrednih aktivnosti na teritoriji grada, koje poduzimamo kroz nastavak širenja poslovnih zona, dodatnih olakšica za privrednike, ali i konstantno traženje modaliteta kako bi prevazišli problem nedostatka kvalifikovane radne snage za potrebe privrede.
Sjednice Narodne skupštine RS obilježile su mnoge uvrede. Kakva je atmosfera u gradskom parlamentu?
Kada je u pitanju gradski parlament, uvijek nastojim, kao predsjednik Skupštine, omogućiti svim odbornicima jednak prostor za iznošenje njihovih ideja, razmišljanja i predloga prilikom učestvovanja u kreiranju određenih odluka. Bilo je i žučnih i burnih rasprava, ali Skupština i jeste mjesto gdje treba da se sučeljavaju različita mišljenja. Drago mi je što u Skupštini imamo različita mišljenja i stavove. Pohvalno je što nije bilo incidenata i što su se odbornici pridržavali svih naših akata. Mislim da smo našim različitim stavovima i razmišljanjima doprinijeli još kvalitetnijim odlukama.
Kako komentarište česte izostanke odbornika sa skupštinskih sjednica?
Na to pitanje je teško dati komentar jer tu se ne može uraditi mnogo. Svaki mandat je ličan i odbornici s njim slobodno raspolažu, jer su birani od strane građana koji prate njihov rad i zalaganje, a na kraju, i ocjenjuju isti.
Hoće li zainteresovanim građanima biti omogućeno da prisustvuju sjednicama lokalnog parlamenta, što sada nije slučaj?
Našim Poslovnikom je ostavljen prostor za prisustvo svima onima koji su zainteresovani da prate Skupštinska zasjedanja u skladu sa tehničkim mogućnostima. Nažalost, mi sada imamo mogućnosti samo da odbornici, stručni saradnici koji prate rad Skupštine, predlagači dokumenata, predstavnici medija i oni koji su obrađivači dokumenata budu tu. Mi smo svakako omogućili prenos Skupštinskog zasjedanja preko Televizije Simić, kao i putem emisije„Skupštinska hronika“ na Elta televiziji. Kroz proces digitalizacije Skupštine nastojimo da obezbijedimo i direktan prenos Skupštine putem interneta. Nadam se da će se nekada u budućnosti stvoriti finansijske mogućnosti da se prošire i tehnički kapaciteti Skupštine.
Izborna godina
Pred nama je izborna godina. Koji program ćete ponuditi glasačima?
Program kratkoročnih mjera, koji smo usvojili i predstavili našim sugrađanima 2017, na prvoj svečanoj konferenciji Poligrafa, kad smo još bili udruženje građana, do sada je implementiran preko 80 odsto. To je bio program kratkoročnih mjera, a trenutno radimo na programu srednjoročnih i dugoročnih mjera. Te programe ćemo najvjerovatnije predstaviti našim sugrađanima na proljeće. Ono što je još važno u tim programima je da oni nude kompletnu viziju razvoja grada za narednih nekoliko decenija, a ne samo u jednom mandatnom periodu.
Programski savjet „Poligrafa“, koji radi na tim programima, čine stručni ljudi iz različitih oblasti života: od ekonomije do ekologije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu