Poseban dio mjera, kako navodi Tegeltija, bića usmjeren na boračke kategorije, odnosno na lica koja imaju starosni uslov, ali nemaju uplaćenih 15 godina radnog staža.
Ukoliko Vlada dobije podršku za svoje mjere, više od 600 lica moglo bi ostvariti mjesečno primanje u visini najniže penzije. Našim mjerama, penzionerima će junska penzija biti povećana za dodatnih 2,5 odsto – naveo je Tegletija.
Iz kojih izvora će se obezbijediti novac?
Stabilizacija budžeta i pozitivni ekonomski pokazatelji, dodatno ojačani uspješnim izlaskom na međunarodno tržište obveznica, dali su doprinos predlaganju paketa mjera koji će biti značajan za naše građane, penzionere, zaposlene, borce, prosvjetu, privrednike, ali i lokalne zajednice, u koje će biti uložena značajna sredstva. Budžet je stabilan, a sve ove mjere ne bismo preduzimali kada ne bi imali solidnu osnovu. Po podacima o izvršenju budžeta u prvih pet mjeseci ove godine, prihodi su ostvareni u iznosu od 1,12 milijardi KM ili 106 odsto u odnosu na finansijski plan. Kod indirektnih poreza ostvarenje je 101 odsto u odnosu na finansijski plan, direktnih poreza 109 odsto u odnosu na finansijski plan, dok neporeski prihodi imaju izvršenje 115 odsto u odnosu na finansijski plan. Možemo reći da smo prevazišli teške finansijske udare, a sjetimo se krize prouzrokovane poplavama, kada je praktično život stao u mnogim lokalnim zajednicama, pa preko različitih pritisaka na politike RS u proteklim godinama, izostanke aranžmana sa MMF-om, blokiranje ključnih projekata. Nizom mjera uspjeli smo savladati krizu, obnoviti poplavljena područja i vratiti život u lokalne zajednice. Za sve to vrijeme nismo dozvolili da se smanje plate zaposlenima u Srpskoj.
Osim 2,5 odsto od juna, hoće li biti dodatnih povećanja penzija do kraja godine?
Vlada RS je u mandatu Željke Cvijanović prepoznala značaj redovnosti isplata penzija zbog čega je Fond PIO integrisan u trezorski sistem poslovanja, čime je RS postala garant isplata penzija. Nažalost, nismo imali prilike za veća povećanja penzija, jer bi time ugrozili finansijsku stabilnost, ali su mali koraci kojima smo povećavali penzije za 2,5 odsto preduzimani nekoliko puta. Ključni zahtjevi penzionera bili su da se penzije isplaćuju u skladu sa njihovim rješenjima, da penzije budu redovne, da odgovornost za isplatu penzija preuzme RS, te da se obezbijedi minimalna penzija za puni radni staž. S obzirom na to da se kvartalno analizira izvršenje i kretanje ekonomskih pokazatelja, sagledaćemo do kraja godine postoji li prostora za dodatne intervencije. Kada govorimo o povećanju penzija, željeli bismo da su penzije mnogo više, ali te penzije moraju da odgovaraju ekonomskoj snazi RS i moraju odgovarati onome što su ti ljudi, dok su bili u radnom odnosu, ostvarili. Ako govorimo o prosječnim penzijama ljudi koji su ostvarili 40 godina radnog staža, onda je njihova penzija oko 480 KM ili preko 60 odsto prosječne plate u Srpskoj. U našem penzionom sistemu ima mnogo ljudi sa minimalnom penzijom. Ono što nas ohrabruje je stabilnost Fonda PIO i činjenica da naši penzioneri redovno dobijaju penzije.
Kako gledate na tvrdnje iz opozicije da bi oni, da su u vlasti, obezbijedili povećanje penzija za deset odsto.
Ako postoji neka grupacija u društvu kojoj nema nikakvog smisla da se opozicija obraća, onda su to penzioneri. Pokazujući šta su ostavili iza sebe u tom nekom vremenskom periodu, njihov odnos je i više nego jasan. Podsjećanja radi, 2005. godine prosječna penzija je bila 185 KM, a sada je taj iznos dvostruko veći. Samo za vrijeme mandata Željke Cvijanović penzije su povećane za preko 20 odsto. Kada je ta opozicija bila na vlasti, penzije su se isplaćivale po koeficijentu od 0,52. To znači, ako je npr. penzioner imao penziju 300 KM njemu se isplaćivala penzija od 160 KM. Na bazi toga, svake godine od 2001. do 2005. penzionerima se dugovalo između 30 i 40 miliona KM. Nikada ti ljudi neće dobiti tu penziju. Tek po dolasku vlade Milorada Dodika uspjelo se doći na nivo da se penzije isplaćuju po važećem rješenju. Po pitanju redovnosti penzija, kada je opozicija bila na vlasti, dugovalo se šest penzija, koje je isplatila vlada Milorada Dodika koja je došla 2006. godine.
Na računu UIO stoji 97 miliona KM od putarina, a javna preduzeća koja bi trebalo da se finansiraju tim novcem dižu kredite. Ko je krivac za to?
Blokada 97 miliona KM prikupljenih na osnovu putarina, a koji je trebalo da budu prebačeni na račune nadležnih preduzeća za puteve u RS i F BiH, još je jedna apsurdna situacija u BiH. Svaki put kada treba da se desi nešto pozitivno, pokrenu pozitivni procesi, uvijek se otvaraju neke nove priče i pokušaji određenih vrsta blokada. Na sjednici Upravnog odbora UIO bilo je potrebno samo da se definiše novi zakonski osnov i da se promijeni iznos koji je povećan sa 10 na 25 feninga. Kada smo došli do toga da usvajamo, onda je FBiH počela da otvara priče o načinu raspodjele sredstava, je li pravedan ili nije, i blokirala sredstva. Ni RS nije zadovoljna koeficijentima raspodjele sredstava od putarine, ali kada je situacija već takva da javna preduzeća čekaju novac, nije jasno zašto se koči. Na dvije sjednice smo prihvatali prijedlog UIO, ali nije bilo podrške drugog entiteta. Sredstva namijenjena za izgradnju puteva i autoputeva su namjenska, usmjerena za “Autoputeve RS” i “Puteve RS”, te nisu namijenjena za opštu budžetsku potrošnju, niti će na bilo koji način biti „prebačena“ u Budžet RS.
Srpska je konstantno zakinuta u raspodjeli prihoda od PDV. Koliki je trenutno dug i na koji način će se naplatiti?
Za članove Upravnog odbora UIO iz RS, kao i za Vladu RS, bili su prihvatljivi materijali, koje je kao prijedloge za posljednje dvije sjednice dostavljao predsjedavajući UO UIO, Vjekoslav Bevanda, te smatramo da su postojali svi uslovi za donošenje odgovarajuće odluke. Međutim, Vlada FBiH nije saglasna sa dosadašnjom načinom raspodjele prihoda od putarine, koji se primjenjuje još od 2009. godine, zbog čega vrši pritisak da se izmjeni način raspodjele, što bi išlo na štetu Srpske. Predstavnici RS u UO UIO će institirati na tome da principi na kojima funkcioniše BiH ne mogu da budu srušeni na štetu RS.
Prva emisija obveznica RS od oko 200 miliona evra emitovana je na Bečkoj berzi. Koliko je ona bila uspješna i šta RS dobija izlaskom na međunarodno finansijsko tržište?
Ministarstvo finansija izražava zadovoljstvo činjenicom da je planirana emisija uspješno izvršena, te da se na ovaj način Srpska prvi put od svog osnivanja pozicionirala kao relevantan subjekat na međunarodnom finansijskom tržištu. Zahvalni smo i investitorima koji su Srpsku prepoznali kao pouzdanog i sigurnog partnera za ulaganje. Ostvarena kamatna stopa je izuzetno pozitivan pokazatelj, imajući u vidu da su sve zemlje u okruženju prilikom svoje prve emisije na međunarodno finansijsko tržište ostvarile kamatnu stopu od preko osam odsto, te da je prvi izlazak na međunarodno finansijsko tržište najskuplji za emitenta u smislu prinosa koje očekuju investitori. Vlada RS je uspješnim izvršavanjem ove emisije obezbijedila diverzifikaciju izvora finansiranja, smanjila rizik od neizvjesnosti finansiranja, te omogućila kvalitetnije planiranje i izvršavanje budžetskih priliva i na taj način omogućila potpunu sigurnost izvršavanja svih budžetskih rashoda i izdataka.
Vlada RS ulaže oko 120 miliona KM u kapitalne projekte. O kojim je riječ?
Osnovno opredjeljenje Vlade je da se investira, u lokalne zajednice u kojima se odvija život, institucije obrazovanja, putnu infrastrukturu. Od početka godine Vlada je odobrila više od 70 milona KM za različite projekte u lokalnim zajednicama. Znatna sredstva biće uložena u sisteme vodoprivrede, ulagaćemo u Narodno pozorište u Istočnom Sarajevu, gradićemo koncertnu dvoranu u Banjaluci, saniraćemo Banski dvor u Banjaluci, gradićemo dvoranu u Istočnoj Ilidži. Gradićemo u svakoj opštini Srpske, od Novog Grada do Trebinja, pomoći ćemo projekat vodosnabdijevanja i u Trebinju. Ovih 120 miliona KM vlastitih sredstava koje ćemo uložiti značajno bi trebalo da podignu nivo privredne aktivnosti u RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu