Sport

TAJNA ŽIVOTA U UMU ILI MIŠIĆU Šahisti žive čak 14 godina DUŽE od ostalih ljudi!

Ako je vjerovati nekim primjerima iz prošlosti, šah je izuzetno stresan sport. Tokom šahovske olimpijade, održane 2014. u Norveškoj, jedan šahista je preminuo. Samo nekoliko sati nakon toga, drugi je pronađen mrtav u svojoj hotelskoj sobi. Godine 2000. dvoje šahista je umrlo na jednom turniru u Finskoj.

šahovska tabla
FOTO: MILAN RADULOVIĆ/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Da li je igranje šaha toliko stresno da može biti jako štetno, pa čak i smrtonosno?

Čini se da ipak nije tako, piše The Conversation.

Podstaknuti upravo ovim primjerima, stručnjaci su sproveli istraživanje kojim su pokušali da utvrde kako igranje šaha utiče na dugovječnost igrača, šahista. Rezultati koje su otkrili mogli bi vas iznenadi. Šahisti tako, u prosjeku, žive 14 godina duže od “običnih” ljudi. I to posebno velemajstori.

Uporedili su podatke šahista i osvajača olimpijskih medalja kako bi mogli da utvrde u čemu je tajna dugog života umu ili mišiću.

Jedan od autora studije je i DEJvid Smerdon, naučnik, akademik i šahovski velemajstor. Velemajstori i olimpijci su igrači i sportisti s najboljim postignućima u svojoj profesiji. Uporedili su podatke 1.700 velemajstora, 15.000 osvajača medalja na Olimpijadama i životni vijek ljudi u zemljama iz kojih dolaze.

Tako su otkrili da velemajstori prosječno žive 14 godina duže u poređenju s ostalom populacijom, posebno u zemljama poput Rusije. Vrhunski šahisti imaju sličan uzorak dugovječnosti kao i olimpijci. Podaci iz studije pokazuju da se stopa preživljavanja u odnosu na opštu populaciju povećala s vremenom za oba skupa i po sličnim stopama.

Foto: screenshot theconservation/RAS Srbija
Foto: screenshot theconservation/RAS Srbija

Činjenica da veliki broj šahista uživa u dugovječnosti kao i veći broj olimpijaca iznenadila je naučnike, koji se tako pitaju šta je razlog tome. Popularnost umnih sportova iz dana u dan raste pa se postavlja pitanje da li je poznavanje i bavljenje ovim sportom zaslužno za njihovu dugovječnost ili je posredi nešto drugo.

Šahisti obično sjede dok igraju, pa je lako pretpostaviti da vode sjedelački i manje aktivan način života, ali je poljska studija pokazala da su šahisti u boljoj tjelesnoj kondiciji od većine populacije.

Postoje i dokazi da društvene igre mogu umanjiti rizik od demencije, jednog od glavnih uzročnika smrti.

Poznato je i da veća inteligencija blagonaklono utiče i na dugovječnost, ali povezanost inteligencije i šaha nije potpuno sigurna. Različite studije nisu uspjele da pronađu vezu između superiornosti igrača i različitih intelektualnih dimenzija, uključujući i selektivnu pažnju, inhibiciju i izvršnu kognitivnu funkciju, logičke i računarske vještine, vizuelnu memoriju i složeno planiranje.

Titula velemajstora može povećati očekivano trajanje života kroz psihološke, socijalne ili ekonomske podsticaje. Tako su podaci pokazali da su velemajstori u Istočnoj Evropi imali veće šanse za preživljavanje od onih u Sjevernoj Americi ili Zapadnoj Evropi. Možda je ključnu ulogu u tome odigrala i visina velemajstorskih prihoda koja varira od zemlje do zemlje, prenosi Espreso.

Isak Asimov je jednom napisao da se “u životu, za razliku od šaha, igra nastavlja i nakon šah-mata”. Ne samo da se igra života nastavlja već i može biti jako zanimljiva i duga… Zato, ako niste do sada, počnite se baviti šahom. Sigurno vam neće naškoditi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu