Mada u odnosu na izbjegličke kolone, koje su proteklih godina protutnjale kroz susjedne zemlje, broj od hiljadu ilegalaca zvuči prilično beningno, za BiH to bi mogao biti problem, zbog izrazito malih kapaciteta.
Iako je Savjet ministara BiH još još u septembru 2015. usvojio plan hitnih mjera, kako bi zemlja bila spremna za slučaj masovnijeg piliva migranata i izbjeglica sa istoka, i danas BiH ima na raspolaganju ukupno 620 mjesta, za izbjeglice, ljude u readmisiji, azilante i ileglane imigrante. Od toga, za migrante je na raspolaganju svega 120 mjesta u Imigrantskom centru u Istočnom Sarajevu, te još 150 u Azilantkom centru u Delijašu kod Sarajeva, sa mogućnošu da se ovaj kapacitet poveća na 300.
Pokazalo se da je granica najmekša u istočnoj Hercegovini, pa je tako u početku godine najviše migranata bilo na području Trebinja, odakle su se neki zapućivali ka Mostaru, gdje je prelazak u susjednu Hrvatsku prilično laka misija, a neki putovali čak prema Cazinu i Velikoj Kladuši, na drugom kraju BiH.
-Nije im bio problem čak ni da plate taksi za tu turu od skoro 600 kilometara, samo da što pre izbiju na granicu sa EU, na mjestu gdje oni procjenjuju da imaju podršku lokalnog stanovništva kaže aktivista jedne organizacije, angažovane na asistenciji migrantima.
Tako su sredinom prošlog mjeseca migranti sa istoka preplavili džamije u Velikoj Kladuši, u kojima su živjeli i spavali, sklanjajući se od hladnoće.
– I u Sarajevu ih ima na svakom koraku, čak i na Ćaršiji, spavaju po haustorima, izbjegavaju odlazak u Imigracioni centar, jer im je tamo ograničeno kretanje i loš internet, daleko su od grada i ne mogu održavati vezu sa porodicama – kaže naš izvor.
Ilegalni imigranti otkrivani su i u Višegradu, Rudom, Čajniču, Foči, te na području Zvornika, gdje ih je od početka godine evidentirano skoro stotinu.
Zbog povećanog broja migranata u BiH intenzivirana je saradnja sa Agencijom za evopsku graničnu stražu FRONTEX, Međunarodnom organizacijom za migracije IOM i UNHCR, a domaće humanitarne organizacije i aktivisti pritekli su u pomoć iscrpljenim ljudima, koji su u BiH, najčešće, stizali preko Albanije. Mnogi od njih su bili, kako tvrde, prijatno iznenađeni dobrotom Bosanaca.
Još 2016. iz Ministarstva bezbjednosti BiH stiglo je upozorenje da će zbog zatvaranja zapanobalkanske rute krijumčari sve češće mgirante preusmjeravati prema BiH, što zemlju dovodi u opasnost da postane „hot spot“ za nezakonite migracije i „otvara brojne humantarne i bezbjednosne izazove“.
Neophodno je, navodi se, napraviti prihvatni centar kapaciteta 1.000 ljudi za registraciju, te kamp od 1.000 mjesta za tražioce azila, ali i obezbijediti oko 300 mjesta za ljude u tranzitu, te 35 mjesta u sklopu NVO, za žrtve trgovine ljudima.
Predloženo je da se na raspolaganje stavi i pet nekadašnjih kasarni, koje mogu primiti 1.380 ljudi, ali je problem što su dva od tih pet objekata devastirana, bez vode i struje, dok u jednom nema grijanja.
Nedostaje 500 graničnih policajaca
Graničnoj policiji BiH nedostaje više od 500 policajaca, na šta su u nekoliko navrata upozoravali i ministar bezbjednosti Dragan Mektić i direktor Granične policije BiH Dragan Galić. U GP BiH ipak tvrde da, uprkos ograničenim kapacitetima, drže situaciju pod kontrolom.
– Pripadnici Granične policije BiH su od početka godine do 11. marta u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkrili su 639 državljana zemalja visokog migracijskog rizika. Još 661 osoba je sprečena da uđe u BiH, jer su odustali od pokušaja prelaska granice, kada su shvatili da su policajci angažovani na samoj graničnoj liniji – kaže portparolka GP BiH Sanela Dujković, ocenjujući da se ipak ne može govoriti o migrantskoj krizi.
Detaljan pregled kamiona i taksija
Granična policija BiH, u potrazi za ilegalnim migrantima, detaljno pregleda kamione, koji dolaze iz Srbije i Crne Gore i preusmjerava policajce i specijalnu opremu na punktove, gde je priliv migranata najveći, kažu u Graničnoj policiji. Intenzivirana je saradnja sa entitetskim i kantonalnim policijama, a pod lupom su i taksisti u pograničnim mjestima, koji prevozom migranata mogu rizikovati da budu osumnjičeni za kriumčarenje i trgovinu ljudima.
Dolaze i iz Rusije
Imigranti u BiH dolaze iz više od 30 zemalja od Konga, gde deca umiru od gladi, pa do Irana, Rusije i Bangladeša. Najviše ih je, očekivano, iz Sirije, Afganistana, Pakistana i Turske. Za veliku većinu njih BiH je samo prolazna stanica na putu ka Njemačkoj, Švedskoj ili Holandiji.
Potrebno 63,7 miliona KM
Međunarodne obaveze BiH su da za migrante i izbjeglice izdvoji 0,1 odsto budžeta zajedničkih institucija, ali to, kako su zaključili nadležni, ne bi bilo dovoljno. Kako je navedeno u izveštaju, koji je nedavno predstavljen i Savjetu ministara i Parlamentu BiH, za dnevni prelazak 3.000 osoba preko BiH potrebno je obezbjediti čak 63,7 miliona KM godišnje.
Mostarski Srbi u strahu
Srbi povratnici u selo Salakovac kod Mostara, uznemireni su zbog Izbjegličko prihvatnog centra u njihovom mjestu.
– Već odavno se šuška da će ovde smjestiti migrante iz Afganistana i Pakistana, a pošto su Arapi već kupili vinograde Hepok i sve se češće raspituje za kuće i imanja, nama ostaje samo da se selimo – požalio se jedan meštanin novinarima „EuroBlica“. U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje upravlja objektom u Salakovcu, kapaciteta 250 mjesta, objašnjavaju da su tamo smeštene isključivo izbjeglice iz BiH ili regiona. Prema informaciji Saveta ministara BiH, niko od ilegalnih imigranata pristiglih u šposlednje tri godine sa istoka niej dobio status izbjeglice.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu