I ta dva koraka djelo su Antikoruptivnog poslaničkog kluba u Narodnoj skupštini RS kojim predsjedava Adam Šukalo, dok takve grupe u Parlamentarnoj skupštini BiH i u federalnom Parlamentu još nisu uradile ništa.
Šukalo za Srpskainfo kaže da je vladajuća većina prihvatila dva njihova amandmana na Krivični zakonik RS prvim je uvedena mogućnost da sudije i tužioci krivično odgovaraju u vršenju službene dužnosti, dok je drugim amandmanom brisana mogućnost da odgovara svako ko komentariše sudske presude.
– Međutim, gomila amandmana nije prošla, prije svega amandmani na Zakon o licima koja prijavljuju korupciju u kojima smo tražili da se korupcija može zvanično objelodaniti i putem medija, ako nakon prijave uzbunjivača ne reaguju institucije RS – kaže Šukalo.
Ovaj klub, koji postoji oko godinu dana, u NSRS tražio je i izmjene Zakona o javnim tužilaštvima i Zakona o krivičnom postupku Srpske, ali izmjene nisu prošle. Za utjehu, novom Strategijom za bobu protiv korupcije RS vlast se obavezala da će ti zakoni ipak da budu izmjenjeni.
Prema riječima Šukala, opšti je utisak je da nema političke spremnosti da se prihvati formiranje neformalnih poslaničkih klubova poput zelenih, ženskih ili antikoruptivnih.
– Primjera radi, Poslanički antikoruptivni klub (PAK) u Srbiji je uspio da instalira softver u Narodnoj skuštini koji prati trošenje novca koji izađe iz Ministarstva finansija, čini mi se u iznosu većem od 1.000 evra. Međutim, nas su opstruisale kolege iz vladajuće koalicije. Uputili smo poziv za članstvo svim klubovima, razgovarali sa mnogim poslanicima, ali su ipak dobili instrukciju iz svojih stranaka da ne učestvuju u tome. Tako su se odnosili i prema našim inicijativama koje nisu bile politički obojene – zaključuje Šukalo u čijem su klubu samo opozicioni poslanici i Admir Čavka iz „Domovine“, koja tvrdi da nije ni vlast, ni opozicija.
U Parlamentarnoj skupštini BiH je još krajem 2016. oformljen ogranak Globalne organizacije parlamentaraca za borbu protiv korupcije (GOPAC), na čijem je čelu Dušanka Majkić. Promocija vladavine prava i odgovornosti institucija vlasti u BiH, predlaganje zakona koji promovišu transparentnost i odgovornost, te obuka poslanika za prevenciju korupcije samo su neki od ciljeva ovog i sličnih klubova koji se formiraju dobrovoljno.
Međutim, i ova ideja je vrlo brzo postala žrtva političkih svađa u BiH jer su parlamentarci SNSD napustili rad svih parlamentarnih tijela nakon što je Nikola Špirić izbačen uz Komisije za nadzor nad radom OBA. Prema podacima PS BiH, Majkićeva je posljednju sjednicu GOPAC sazvala u aprilu 2017.
– Moj odlazak ih nije sprečavao da izaberu drugog predsjedavajućeg. Većina stranaka ima svoje predstavnike u toj grupi – kaže Majkićeva.
Članica GOPAC u BiH Maja Gasal-Vražalica uzvraća da ih predsjedavajuća nikada zvanično nije obavijestila da je napustila tim kako bi mogli da izaberu njenog nasljednika i počeli da rade.
– To je njena priča za javnost jer dobro zna kako funkcionišu odbori. Ne zasjedamo, nemamo nikakvih inicijativa, čovjek više ne zna ni kome da se obrati jer je GOPAC mrtvo tijelo. Mislim da nema svrhe imati ovakve odbore u trenutnim političkim odnosima – zaključuje Gasal-Vražalica.
Federaciji kasni
Parlament Federacije BiH je tek prije mjesec dana formirao svoj antikoruptivni klub, a članica Azra Hadžiahmetović ne krije da su im mnogo pomogla iskustva kluba u Narodnoj skupštini RS. Razlika je u tome što su u FBiH u klub ušli i pojedini poslanici vlasti.
– Nažalost, klub nije imao puno prilike da radi iz prostog razloga što parlament nije bio u funkciji. Ovaj klub će nastaviti da radi i nakon izbora jer je pretpostavka da će neki članovi kluba biti i u narednom sazivu – kaže Hadžiahmetovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu