Razmjena znanja i iskustava utiče na efikasnije formiranje javnih politika i procesa neophodnih za uspješnu realizaciju reformskih procesa u javnoj upravi regiona.
S druge strane, zadatak ReSPA-e je da pomogne vladama regiona u ovim reformskim procesima realizujući konkretne aktivnosti oblikovane prema njihovim specifičnim potrebama u nekoliko ključnih oblasti – bolja regulativa, centri vlada, razvoj ljudskih resursa, upravljanje kvalitetom i e-Uprava.
Šta ovo u praksi znači objasniće nam direktorka ReSPA-e, gospođa Ratka Sekulović, koja u proteklih pet godina uspješno rukovodi ovom institucijom koja se i sama transformisala prateći potrebe regiona i trudeći se da na njih efikasno odgovori.
Sekulović: Zahvaljujem na ovim ljubaznim riječima. U kratkim crtama ste objasnili koja je uloga ReSPA-e u regionu i šta je naš fokus. Ja bih prije svega istakla da je reforma javne uprave jedan dug i kompleksan proces ne samo kod nas u regionu već i unutar EU članica. Istovremeno, ona je jedan od ključnih preduslova za integrisanje država regiona u članstvo Evropske unije.
Jasno je da je i sama Evropska komisija, svjesna kompleksnosti reformskih procesa koji predstoje regionu, prije 10 godina izrazila potrebu za osnivanjem ReSPA-e. Tokom prvih godina svog rada, ReSPA je bila trening centar za obuku državnih službenika regiona, ali i jedinstvena prilika da se oni sretnu i razmijene svoja iskustva, da zajedno uče iz grešaka i uspješnih primjera. To je bilo izuzetno važno jer su stekli potrebno samopouzdanje i potvrdu da se razvijaju u dobrom pravcu upoređujući se jedni sa drugima, ali i prateći iskustva kolega iz EU zemalja. ReSPA je do sad organizovala više od 400 događaja (treninga, radionica, sezonskih škola i dr.) sa više od 6.000 učesnika iz cijelog region, koji su stečena znanja i iskustva utkali u reformske procese unutar svojih zemalja.
Tokom godina, uvidjeli smo da je umrežavanje jedan od ključnih faktora podrške zemljama članicama zbog čega smo tokom 2015. godine redefinisali ulogu i poziciju ReSPA-e, koja sad predstavlja centralno mjesto umrežavanja svih aktera uključenih u reformu javne uprave regiona, ali i njihovo povezivanje sa ključnim evropskim i svjetskim ekspertima.
Kako, po Vašem mišljenju, region napreduje u reformi javne uprave? Da li je moguće dati generalnu procjenu napretka cijelog regiona?
Evidentni su pomaci u cijelom regionu, naročito tokom posljednjih nekoliko godina. Moj lični utisak je da se procesi ubrzavaju, da zemlje regiona sve više pažnje usmjeravaju na digitalizaciju i trasformaciju usluga koje su sad mnogo više usmjerenije ka potrebama građana, dok istovremeno rad javnih uprava postaje transparentniji i efikasniji. Taj trend će se zasigurno nastaviti i u narednom periodu. Dosta se radi i na usaglašavanju javnih politika i procesa, tako da sve u svemu zaključak je da region napreduje prilično ujednačenim i stabilnim tempom u ovim reformskim procesima.
S obzirom da su evrointegracije druga strana medalje ovih reformi, jer su ovo dva povezana i međusobno uslovljena procesa, bitno je naglasiti da je evidentna i sve konkretnija podrška Evropske unije koja je prošle godine u aprilu opredijelila preko 3,3 milijarde evra za društveno-ekonomski oporavak regiona i za ublažavanje posljedica izazvanih globalnom pandemijom. Dodatno, Evropska komisija je usvojila nov Ekonomsko-investicioni plan kojim je iste godine opredijeljeno 9 milijardi evra za dugoročni ekonomski oporavak regiona i za njegov dalji podsticaj priključivanju EU i njenom jedinstvenom tržištu.
Ipak, najveći teret reformskih procesa je upravo na ministarstvima i institucijama javne uprave koje ulažu maksimalne napore da u ovim izazovnim vremenima ubrzaju procese, usaglase politike, modernizuju usluge, a sve za dobrobit svojih građana. Nama u ReSPA-i jasno je da javna uprava regiona postaje znatno efikasnija i istinski u službi građana, a vjerujem da i građani regiona to uviđaju naročito kroz rad e-Uprave. Upravo je e-Uprava dokaz fleksibilnosti vlada regiona i njihove mogućnosti da u kratkom roku modernizacijom i digitalizacijom servisa uspješno odgovore na sve zahtjevnije potrebe građana i privrede, naročito evidentne u ovim izazovnim vremenima.
Koja je uloga ReSPA-e u ovom napretku? Koje konkretne aktivnosti i rezultate možete izdvojiti i zbog čega?
Teško je deset godina rada smjestiti u jedan paragraf, pogotovo kad je taj rad vezan za kompleksne tematske oblasti, što je slučaj sa našim programom rada, i kad one nisu direktno vezane za građane već za osnaživanje zaposlenih u javnoj upravi. Naš program rada usmjeren je ka zaposlenima na višim pozicijama u javnoj upravi koji dalje stečena znanja i vještine i potrebne alate ugrađuju u procese i institucionalni napredak. U tom smislu vidimo jasna poboljšanja u transformaciji tromih birokratskih sistema u moderne javne uprave prvenstveno kroz uvođenje meritornog zapošljavanja, ocjenjivanje rada po učinku i uvođenje evropskih alata za unapređenje kvaliteta usluga javne uprave kao što je Common Assessment Framework (CAF) koji planiramo da uvedemo u što veći broj institucija javne urpave regiona. Ipak, na daljoj profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave je neophodno dalje mnogo raditi kako bi se zakonska rješenja istinski primjenjivala u praksi.
Dodatno, publikovali smo više od 30 studija koje uključuju više od 150 konkretnih preporuka sa jasnim smjernicama za unapređenje procesa zapošljavanja, digitalne transformacije javnih uprava regiona, upravljanja kvalitetom i usaglašavanje javnih politika u regionu. Upravo smo publikovali Analitički papir o koordinaciji javnih politika na Zapadnom Balkanu na osnovu kojeg su urađene nacionalne studije za svaku zemlju Zapadnog Balkana koje se bave analizom sistema i praksi i koje sadrže preporuke za svaku zemlju pojedinačno. Ova opsežna analiza koordinacija javnih politika na regionalnom nivou, ali i dublje na nacionalim nivoima, dobar je osnov za formiranje regionalne mreže koordinatora javnih politika koja će, verujem u kratkom roku, pokazati efektivnost i efikasnost svoga djelovanja.
S obzirom da je ReSPA uspostavila praćenje rezultata svog rada, koz razvoj jedinstvenog monitoring sistema, mogu sa sigurnošću da kažem da se u začajnom procentu preporuke naših studija uspješno realizuju kroz rad institucija u regionu. Ako ovoj informaciji dodam i činjenicu da preko 90% učesnika naših aktivnosti iste ocjenjuje kao odlične ili vrlo dobre, onda imamo razlog za zadovoljstvo učinjenim.
Takođe, kako je politička volja i posvećenost ključna za sve reformske procese, izdvojila bih Politički dijalog na ministarskom nivou koji od 2019. godine organizujemo jednom godišnje a koji okuplja najviše predstavnike Evropske komisije za Zapadni Balkan i ministre zadužene za javnu upravu u regionu. Ovo je jedinstvena prilika da se razmjene iskustva na najvišem nivou i daju smjernice daljeg razvoja javne uprave regiona. Samo sinhronizovanim radom svih ministarstava uz jasnu podršku predstavnika Evropske komisije region može napredovati u ovom kompleksnom procesu, ali i u evrointegracijama.
Kako ocjenjujete saradnju sa zemljama članicama ReSPA-e i kako se ona reflektuje na njihove nacionalne strategije za reformu javne uprave?
Svi rezultati koje sam navela, kao i oni koji su tek pred nama, ne bi bili mogući i neće biti mogući bez dobre saradnje sa vladama zemalja Zapadnog Balkana čiji su predstavnici uključeni u rukovodeće strukture institucije, kao i u naš operativan rad. Sa ponosom ističem da je tokom svih godina mog mandata prisutan međusobno odgovoran, proaktivan i prije svega uvažavajući i podržavajući odnos.
Svakako da insistiranje na regionalnoj saradnji, dobra koordinacija sa Evropskom komisijom i brojne programske aktivnosti pozitivno utiču na izradu i realizaciju nacionalnih strategija naših članica.
Opet je težak zadatak precizirati i izdvojiti rezultate na nacionalnom nivou pojedinačno ali je ovo dobra prilika da predstavim In-Country Support Mechanism – mehanizam podrške koji smo uveli prije nekoliko godina, a koji se pokazao kao jako praktičan i efikasan vid podrške. Kroz ovaj mehanizam ReSPA je podržala optimizaciju javne uprave, uticala na izradu Zakona o državnim službenicima, Zakona o unutrašnjoj finansijskoj kontroli, izradu e-Learning sistema, izradu strategije digitalne transformacije i brojne druge projekte unutar zemalja članica.
Da li u svom radu sarađujete sa drugim međunarodnim institucijama?
Razumljivo je da imamo najtješnju saradnju sa Evropskom komisijom, odnosno Generalnim direktoratom za proširenje i susjedsku politiku (DG NEAR), ali svakako treba naglasiti i odličnu i sve sadržajniju saradnju sa drugim međunarodnim institucijama kao što su OECD/SIGMA, KDZ, GIZ, CEF sa kojima imamo brojne zajedničke aktivnosti ali ne treba zaboraviti i EUPAN, UNDESA, RCC i druge.
Kao zajedničku aktivnost koja je imala velikog odjeka u stručnoj javnosti izdvojila bih Nagradu za javnu upravu Zapadnog Balkana koju smo prošle godine pokrenuli zajedno sa kolegama iz SIGMA-e sa željom da na dvogodišnjem nivou promovišemo inovativne i efikasne inicijative u javnoj upravi regiona kako bismo motivisali ostale da realizuju slične projekte u svojim zemljama. Prošle godine tema takmičenja je bila efikasan odgovor vlada regiona na krizu izazvanu globalnom pandemijom. Moram priznati da smo i mi u ReSPA-i, ali i kolege i SIGMA-e, kao i međunarodni žiri angažovan na selektovanju kandidata, bili vrlo prijatno iznenađeni kvalitetom prijavljenih radova. To nam je svima bio dokaz da su vlade regiona fleksibilne i interoperabilne jer je većina njih u kratkom roku razvila efikansa i praktična rješenja koja su adekvatno odgovorila na urgentne potrebe građana. Ovdje prije svega mislim na brojne aplikacije iz e-Uprave i e-Zdravlja. Najbolje od najboljih smo promovisali široj javnosti na prestižnoj svjetskoj Konferenciji u organizaciji OECD, a sve dobitnike smo dodatno podržali kroz prestižne sertifikovane treninge u oblasti inovacija, dizajnirnja usluga i agilnog menadžmenta.
Koji su planovi za dalje?
Planova kod nas u ReSPA-i uvijek ima dosta. Strateški gledano, ReSPA ostaje dosljedna podršci u oblasti razvoja javnih politika, depolitizacije i profesionalizacije javne uprave, kao i poboljšanju kvaliteta javnih usluga. Sa jasnom podrškom Evropske komisije i zajedničkim naporima sa vladama Zapadnog Balkana nastavićemo da podržavamo izgradnju transparentnih, odgovornih i profesionalnih institucija javne uprave regiona.
Konkretno, fokus nam je na daljem razvoju Regionalnog centra za unapređenje kvaliteta usluga u javnoj upravi i masovnijoj implementaciji CAF-a, kao i na daljem razvoju regionalne mreže koordinatora javnih politika koji bi trebalo da imaju ključnu ulogu u njihovom jačanju i boljem usaglašavanju na regionalnom niovou. Pokrećemo i prvu sveobuhvatnu regionalnu analizu zadovoljstva zaposlenih u javnoj upravi (opet zajednička aktivnost sa SIGMA-om) kako bismo imali realnu bazu informacija neophodnu za dalje unapređenje položaja državnih službenika jer su upravo oni ključni faktor daljeg razvoja i napretka. Pripremamo i brojne inovacije u oblasti podrške digitalizacije javnih usluga. Sve u svemu, predstoji nam dosta posla kome se radujemo jer smo svjesni da će krajnji rezultati biti za dobrobit svih nas.
Na kraju, šta je po Vama ključ uspjeha u reformskim procesima i u radu Vašeg tima?
Povjerenje,uvažavanje i zajedništvo. Moramo se poštovati međusobno i razvijati odnos povjerenja i zajedništva kako bismo bili uspješniji, a i zadovoljniji. Mi u ReSPA-i smo tu lekciju odavno naučili, a vidim da se i timovi u regionu kreću upravo u tom pravcu koji nema alternativu, što me raduje. Ne mogu a da se na kraju ne zahvalim izuzetnom ReSPA timu, predstavnicima vlada uključenim u naše strukture upravljanja, radnim grupama, oficirima za vezu, kao i predstavnicima Evropske komisije koji nas snažno podržavaju od samog osnivanja i bez kojih ReSPA ne bi bila to što jeste.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu