Politika

AUTOGOL USTAVNOG SUDA Sudije pitaju Incka kako da presude

Ustavni sud BiH nije smio da traži mišljenje visokog predstavnika o tome da li je neka odluka ustavna ili ne. To je isključivo posao suda.

AUTOGOL USTAVNOG SUDA Sudije pitaju Incka kako da presude
FOTO: AVAZ/USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
Ustavni sud BiH našao se na udaru stručne javnosti

To je za srpskainfo.com, portal „EuroBlica“, izjavio bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić, nakon što je taj sud šokirao javnost saopštenjem da odgađa odluku o apelaciji predsjedavajuće Predstavničkog doma BiH Borjane Krišto sve dok od visokog predstavnika, u svojstvu „prijatelja suda“ ne dobije mišljenje o ovom pitanju.

Krišto je tražila ocjenu ustavnosti dijela Ustava Federacije BiH u vezi sa izborom delegata u Dom naroda federalnog Parlamenta. Krišto osporava odredbu Ustava FBiH kojom se propisuje da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog od tri konstitutivna naroda.

Podsjećamo da je Ustavni sud BiH, na apelaciju Bože Ljubića, već proglasio neustavnom istu takvu odredbu koja se nalazi u Izbornom zakonu BiH.

Krstan Simić objašnjava da Ustavni sud BiH ima legitimno pravo da donošenje odluke prolongira ukoliko se za to nisu stekli uslovi. Međutim, upozorava da je razlog koji je Ustavni sud BiH naveo neprimjeren bilo kom sistemu u kome postoje ustavni sudovi.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Krstan Simić

Prijatelj suda ili amikus kurije je institut koji postoji u sistemu savremenog prava i vrlo često se koristi. Kada sud razmatra neka pitanja za koja nije dovoljno stručan poziva eksperte da daju mišljenja koja su preduslov za donošenje ispravne odluke. To može da bude i stav mašinskih inženjera ako je neka tema koja zadire u ustavnopravni okvir. Ali, da ustavni sud u primjeni prava, u ocjeni saglasnosti nekog akta sa Ustavom BiH traži mišljenje pijatelja suda, to znači da Ustavni sud priznaje da ne zna pravo – naglašava Simić.

Kaže da je u dosadašnjoj praksi bilo slučajeva kada se OHR „uplitao“ u rad Ustavnog suda traženjem informacija o određenim predmetima.

– Kada traži informaciju, to je odmah signal da se tom predmetu mora posvetiti posebna pažnja. To je grubo narušavanje principa nezavisnosti Ustavnog suda.  Ovo je veliki autogol Ustavnog suda BiH. Bilo kakvo traženje mišljenja visokog predstavnika je, na izvjestan način, uplitanje politike. S druge strane, otkud to da visoki predstavnik  zna bolje pravo od sudija Ustavnog suda – pita se Simić.

Borjana Krišto kaže da je odluka Ustavnog suda BiH iznenađujuća „jer nas je OHR sve u BiH i doveo u ovakvu situaciju“.

– Odredbe koje osporavamo nametnuo je upravo visoki predstavnik. Šta bi neko ko je donosilac odluke koja se osporava mogao da kaže osim da stane u njenu odbranu?! Ali, učinili smo sve da zahtjev pred Ustavnim sudom BiH bude pravno utemeljen. Apelacija se zasniva na obrazloženju odluke u slučaju Ljubić o Izbornom zakonu – kaže Krišto.

U slučaju da Ustavni sud BiH prihvati njenu apelaciju, Krišto ubjeđuje da to ne znači da bi odmah trebalo mijenjati Ustav Federacije. Ona tvrdi da se sporna odredba o izboru delegata može riješiti kroz Izborni zakon BiH.

Pandurević: Opasnost po Ustav RS

Zamjenica predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH Aleksandra Pandurević takođe smatra da je nedopustivo miješanje OHR u ovaj slučaj, jer on nije ni zakonodavac ni ustavotvorac.

FOTO: Foto:Dejan Božić/Ringier
FOTO: Foto:Dejan Božić/Ringier
Aleksandra Pandurević

Pandurevićeva upozorava na još jednu opasnost, desi li se kojim slučajem da Ustavni sud BiH prihvati apelaciju Borjane Krišto.

– Tako bi sutra mogli da uvedu praksu pa da potpuno izmijene Ustav RS – kaže Pandurevićeva za srpskainfo.com, portal „EuroBlica“.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu