Što zbog nesloge stanara kada treba iz svog džepa dati pare, što činjenice da u mnogim stanovima žive podstanari pa je prave vlasnike teško i sresti, zajednice etažnih vlasnika uglavnom ne mogu da plate popravku i modernizaciju lifotva.
Liftovi u mnogim starim zgradama nemaju sigurnosna vrata, tako vožnja na više spratove predstavlja pravu opasnost, a roditelji najviše brinu da djeca iz znatiželje ne povrijede ruke.
Živimo na petom spratu, stepenicama sa malom djecom ne mogu, ali još je i gore voziti se u ovakvom liftu gdje se bukvalno pred našim očima smjenjuju spratovi. Uvijek stanem između djece i vrata, čvrsto ih držim da ne polete naprijed da nešto ne dirnu, ne smijem ni pomisliti šta bi se desilo da im lift uhvati ruku. Mi odrasli znamo kako se ponašati, ali svejedno je opasno, šta ako nekom penzioneru slučajno pozli dok se vozi – očajno govori majka koju smo sreli u jednoj zgradi u Boriku.
I Brane Vranješ iz Beogradske ulice u ovom naselju kaže da manju djecu nikako ne puštaju same liftom, te da se bez pratnje voze tek osnovci koji su stariji od 5. razreda.
– Kada mi dođu unuci siđem po njih u prizemlje i vratim ih poslije liftom. Bilo bi mnogo sigurnije da imaju još ta jedna vrata, raspitivali smo se koliko košta ugradnja i u firmi koja održava liftove su nam rekli da za radove treba bar 10.000 KM. Ne možemo mi skupiti tolike pare, ljudi ne plaćaju ni onih dvadeset pfeniga za održavanje zgrade, a još je i mnogo podstanara koji ne žele takvu obavezu- priča ovaj stanar, čija zgrada ima deset spratova.
Prijavljivali su se, dodaje Vranješ, nekoliko puta za projekat Gradske uprave za finansiranje sanacije liftova, ali nisu prošli, a ove godine su i zakasnili predati zahtjev.
Liftovska vrata imaju prevashodno ulogu da zaštite sve one koji se voze od povreda i eventualnih nezgoda, kao i padanja u liftovsko okno. Kako pojašnjavaju upućeni u ovu oblast, svaki lift mora imati dvostruka vrata, spoljašnja koja štite od padanja i unutrašnja koja obezbjeđuju kabinu. Moderna liftovska vrata su najčešće automatska, ali se liftovi sa ručnim vratima i dalje koriste u nekim stambenim i starijim komercijalnim objektima.
Kako kažu u firmama koje se bave ugradnjom i održavanjem liftova, rekonstrukcija lifta košta od 10.000 do 20.000 maraka u zavisnosti od broja spratova, dok je ugradnja novih čak 40.000 KM.
Prema nekim procjenama na području Banjaluke u stambenim zgradama ima oko 250 liftova, a neki od njih rade i do pola vijeka.
Sanacijom spriječiti opasnost
Grad svake godine sufinansira sanaciju liftova u zgradama sa oko 50.000 KM, a cilj je, kažu, upravo obezbijediti funkcionalnost i bezbjednost liftova, pomoći građanima i spriječiti ili otkloniti opasnost po život i zdravlje korisnika zgrade i okoline. Ove godine obnovljen je lift u stambenoj zgradi u Beogradskoj ulici, ulicama Majke Knežopoljke i Živojina Mišića.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu