Tokom prošle godine u Centru za socijalni rad u Bihaću zabilježeno je pet takvih slučajeva, a na ovaj problem je ukazala i institucija Ombusmana BiH u specijalnom izvještaju o migrantima.
Mlade majke, koje, očigledno ne žele da njhovoj djeci kao mjesto rođenja stoji Bosna i Hercegovina, na ovakav način ne samo da krše temeljna prava svoje djece, nego i zadaju brige ionako poslom pretpanom bihaćkom Centru za socijalni rad.
U ovom centru radi svega sedam socijalnih radnika, koji su uz sve druge poslove i staratelji po službenoj dužnosti djeci bez pratnje iz migrantske populacije. Samo u 2017. i 2018. godini socijalni radnici su postali staratelji za 77 djece migranta, a na neki način vode računa o više o 200 djece bez pratnje, koja su stigla u koloni migranata.
Oni su jedini koji su se prihvatili ovog posla u migrantima i izbjeglicama pretrpanom Unsko-sanskom kantonu. Centar za socijalni rad Cazin je, na primjer, glatko odbio da se bavi djecom smještenom u privatnom centru u hotelu Sedra, gdje je smješteno oko 200 djece, iako se Sedra nalazi na njihovoj teritoriji, pa su bišćani preuzeli i ovaj dio posla.
Ipak, najveći probem su im novorođenčad koja, zajedno sa majkama, već dan-dva nakon rođenja, nestaju u „nepoznatom pravcu“.
Nemamo pojma kuda su majke sa novorođenim bebama otišle i kuda uopšte može otići žena u takvom stanju. Ne znamo ni da li su oni u BiH, možda i nisu, jer migranska ruta, kojom se prebaciju u EU, očigledno funkcioniše. Pitamo se, međutim, kako u EU rješavaju status svoje djece, koja nisu nigdje upisana u matične knjige, pa formalno-pravno gledano ni ne postoje – rekla je za Srpskainfo pravnica u Centru za socijalni rad Bihać.
Bihaćki Centar za socijalni rad je još u septembru uputio upit Službi za strance pri Ministarstvu bezbjednosti BiH, s molbom da provjere da li su roditelji beba još u BiH, kako bi uz njihovo znanje okončali postupak upisa djeteta u matične knjige.
Po zakonu, roditelji su obavezni da dijete upišu u matičnu knjigu rođenih u roku od 30 dana od dana rođenja. Ukoliko roditelji to ne urade, Matični ured s tim upoznaje Centar za socijalni rad, kako bi djetetu odredio staratelja i dao mu ime. Kako kažu u Centru za socijalni rad Bihać, u novonastaloj situaciji ne snalaze se ni najiskusniji matičari, pa djeca migranata, za koje iz porodilišta stigne prijava da su ugledala svijet, mjesecima ostaju „neriješeni slučajevi“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu