Rusija je juče u ranim jutarnjim satima pokrenula invaziju na Ukrajinu, koju je nazvala „specijalnom vojnom operacijom u toj zemlji“, te zaprijetila svijetu da će one države koje se pokušaju umiješati u rusku akciju dovesti do „posljedica kakve nikada nisu vidjeli“.
Samo veče ranije, dok se o vojnom napadu na Ukrajinu samo nagađalo, održana je Generalna skupština UN na kojoj se raspravljalo o odluci predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da prizna područja Donjeck i Lugansk u Ukrajini kao nezavisne republike, kao i njegovoj odluci o slanju ruskih trupa u ove oblasti.
Alkalaj
Uprkos stavu srpskog člana Predsjedništva, Milorada Dodika, koji je poručio da BiH u ovoj krizi treba da ostane neutralna, ambasador BiH u UN Sven Alkalaj se na sjednici Generalne skupštine UN pridružio Izjavi EU u kojoj se osuđuju potezi Rusije na istoku Ukrajine.
– EU oštro osuđuje kontinuirane agresivne akcije i prijetnje Rusije protiv Ukrajine, uključujući neviđenu vojnu izgradnju u blizini granice s Ukrajinom i u Crnom moru, kao i kroz raspoređivanje borbenih snaga u Bjelorusiji i zajedničke vježbe s Bjelorusijom. EU poziva Rusiju na deeskalaciju, da se pridržava međunarodnog prava i da se konstruktivno uključi u dijalog kroz uspostavljene međunarodne mehanizme. EU na ova najnovija kršenja odgovara dodatnim restriktivnim mjerama, uključujući sve ekonomske odnose sa područjima pod kontrolom nevladinih organizacija, kao i imenovanja protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za podrivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, u koordinaciji s našim partnerima – piše, pored ostalog, u izjavi Evropske unije koju je podržao Alkalaj.
Bosna i Hercegovina se, tako, mimo zvanične odluke Predsjedništva BiH, pridružila evropskim zemljama koje su podržale izjavu EU o situaciji o Ukrajini.
Jedina država koja nije podržala ovu izjavu je Srbija čiji ambasador uopšte nije prisustvovao sjednici Generalne skupštine UN tokom rasprave, a predsjednik Aleksandar Vučić je prethodno poručio kako ne želi da se miješa u sukob već želi da ta država ostane neutralna.
Optužbe
Alkalajev potez odmah je otvorio žestoku raspravu u Srpskoj o tome da li je smio tako nešto da uradi i ko je odgovoran za to.
U njegovu odbranu stao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji tvrdi da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH preuzela obavezu da prati spoljnu politiku EU.
S druge strane, bivši ministar spoljnih poslova BiH, Igor Crnadak, obrušio se na SNSD i Dodika, tvrdeći da Srpska ima ogromnu štetu zbog njih jer su Bošnjacima u potpunosti prepustili spoljnu politiku.
Crnatku je ubrzo odgovorio savjetnik srpskog člana Predsjedništva, Radovan Kovačević, koji tvrdi da je Strategiju spoljne politike BiH, u kojoj piše da BiH, ukoliko ne postoji stav Predsjedništva, treba da se pridruži stavovima EU, izradilo Ministarstvo inostranih poslova na čelu sa Crnatkom, a usvojilo Predsjedništvo u kojem je kao srpski član bio Mladen Ivanić.
I dok se domaći političari prepucavaju oko toga ko je odgovoran što se Alkalaj pridružio Izjavi EU, u sjenci tih nadmudrivanja ostaje pitanje da li je BiH trebala da se svrstava na bilo čiju stranu i da li će od toga imati više štete nego koristi.
Posljedice
Profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, ističe da je BiH, pridruživanjem izjavi EU, stala na stranu široke alijanse koja se protivi oružanoj agresiji.
– U Povelji UN iz 1945. godine stoji da je rat legalan samo u dva slučaja, i to u slučaju samoodbrane i na osnovu odluke Savjeta bezbjednosti UN. Svi ostali slučajevi su ilegalni – podsjeća Anđelić za Srpskainfo.
Na pitanje da li je bolje da se BiH držala po strani, Anđelić kaže da je BiH trenutno na niskom mjestu na ljestvici prioriteta međunarodne zajednice i sukoba između Rusije i Zapada, koji podržava teritorijalni suverenitet i integritet Ukrajine.
– BiH nije prioritet u ovoj konfrontaciji i neće biti prevelikih posljedica. Međutim, posljedice bi bile od strane Zapada da se BiH pokušala ponijeti neutralno. Treba naglasiti da ekonomija BiH, kao i društvo, zavise od Zapada. Čak i kada ljudi emigriraju, oni odlaze na Zapad, a ne u Rusiju – ističe Anđelić.
Navodi da je, s druge strane, rusko zavrtanje gasa jedan od načina koji najdirektnije pogađa najobičnije ljude. Ako se Rusija odluči na neke reakcije u vezi s navedenom Izjavom, BiH će, dodaje Anđelić, biti u paketu sa svim ostalim nacijama, a nikako pojedinačno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu