Politika

BiH postaje POSLJEDNJA RAMPA između migranata i Evrope: Šta donosi ulazak Hrvatske u Šengen zonu

Da li će ulazak Hrvatske u Šengen zonu dovesti do još većeg priliva migranata u Bosnu i Hercegovinu i da li smo spremni na novi talas stranih državljana koji žele preko BiH da se po svaku cijenu dočepaju Evrope.

Migranti u kampu "Lipa"
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Hrvatska, naime, od prvog januara, paralelno s ulaskom u evrozonu, postaje i dio šengenskog prostora. Ulaskom u Šengen hrvatska granica će postati spoljna granica EU, pa će samim tim BiH postati još atraktivnija za one koji žele da se na ilegalan način trajno dočepaju Evrope.

Da BiH nakon 1. januara 2023. godine može očekivati veći pritisak migranata na njene granice nedavno je upozorio Mirsad Buzar iz Službe za poslove sa strancima BiH. On je istakao da u BiH u posljednje vrijeme dolazi sve više državljana iz Burundija u Africi koji su napustili svoju zemlju iz političkih i ekonomskih razloga.

Službi za poslove sa strancima su u prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 migranta, što je oko 8 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, državljani Avganistana, Bangladeša i Pakistana zajedno čine više od polovine ukupnog broja prijavljenih migranata. Iako je od ukupnog broja prijavljenih migranata njih 7.390 iskazalo namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH, na kraju je to učinilo samo njih 90.

Pročitajte još

Istovremeno, Granična policija BiH je u prvih šest mjeseci ove godine u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.760 osoba, što je gotovo dva puta manje nego u istom periodu 2021. godine.

– Glavna ruta preko Srbije i ruta preko Albanije ostaju glavni korišteni pravci za nezakonit ulazak na teritoriju BiH. Shodno tome, u prvih šest mjeseci ove godine u pokušaju nezakonitog ulaska u BiH s teritorija Srbije i Crne Gore otkriveno je 2.125 osoba, od kojih su 1.592 osobe vraćene nazad. Istovremeno, na izlazu iz BiH otkriveno je 635 osoba – navodi se u informaciji Službe za poslove sa strancima. Najveći broj tih migranata čine državljani Avganistana, Turske, Burundija, Pakistana i Bangladeša.

Direktor Službe za poslove sa strancima, Slobodan Ujić potvrđuje za Srpskainfo da će ulazak Hrvatske u Šengen zonu sigurno pojačati pritisak migranata na BiH.

FOTO: AVAZ
FOTO: AVAZ

On dodaje da ohrabruje informacija da Srbija zajedno sa Austrijom i Mađarskom pravi plan da ojača svoje južne granice što će smanjiti ulazaka migranata na njenu teritoriju, a samim tim i u BiH.

– Srbija seli svoje snage na granicu prema Makedoniji, a tamo će uskoro svoje snage imati i neke druge države EU. Time će se bolje štititi granica Srbije što će značiti i bolja zaštita granice BiH. To govorim iz razloga jer 95 odsto ulazaka migranata u BiH ide iz Srbije. Čim se smanji pritisak na Srbiju smanjiće se pritisak i na BiH – ističe Ujić.

On dodaje da ni jedna pojedinačna država na Zapadnom Balkanu, koja je na migranstkoj ruti, ne može sama da se bori protiv tog problema.

Mora se, kaže Ujić, napraviti zajednička strategija i zajedno boriti protiv migranata.

– Tako bismo bili mnogo uspješniji nego što smo to sada – ističe Ujić.

Privremeni prihvatni centri

Savjet ministara BiH donio je nedavno tri odluke o izmjenama odluke o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti BiH. Po toj odluci, bivši hotel „Sedra“, bivša tvornica „Bira“ i bivša tvornica „Miral“ u Velikoj Kladuši prestaju se koristiti kao privremeni prihvatni centri za smještaj migranata jer su oni prebačeni u privremeni prihvatni centar „Lipa“, koji je otvoren u aprilu ove godine.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu