U oba roka, do kraja 2013, a potom i kraja 2016. godine, gradskoj adminstraciji podneseno je oko 4.000 zahtjeva za legalizaciju, mada se procjenjuje da je na ovom području broj nelegalno izgrađenih objekata mnogostruko veći.
Samo u Novoj Janji kod Bijeljine izgrađeno je oko 800 kuća od kojih blizu 90 odsto nije legalizovano, kaže član Savjeta ove mjesne zajednice Slavko Novaković.
Ovdje su se skućili Srbi raseljeni iz 32 opštine predratne BiH. Većina ih ima imovinu u FBiH koju ne mogu prodaju. Mještani žive od poljoprivrede i mnogi rade na nadnicu. U ovakvim uslovima svako opterećenje na budžet je veliko – kaže Novaković.
Nedostatak para i jeste najčešći razlog zbog kojeg vlasnici nisu podnjeli zahtjev za legalizaciju.
Zoran Nikić od skromnih primanja izdržava petočlanu porodicu.
– Išao sam i raspitivao se za legalizaciju. Dok prikupim papire i podnesem zahtjeve koštaće me oko 1.500 KM. Školujem troje djece. I njihovo obrazovanje mi je najvažnije. Sve ostalo može da čeka, ali i sve što je u skladu sa zakonom, mora da se poštuje. Imovinu ću legalizovati čim budem imao novaca. Smatram da bi nadležni trebalo da povedu računa i da boračkim kategorijama daju popuste – kaže ovaj ratni vojni invalid.
Za pokretanje postupka legalizacije bilo je dovoljno da se podnese dokaz o vlasništvu objekta, a da ostalu dokumentaciju stranka dostavi u roku od mjesec dana. Ispostavlja se da je više od polovine graditelja iskoristilo zahtjev samo zbog priključaka struje i vode, pa je lokalna administracija, ulazeći u postupak rješavanje zahtjeva od investitora tražila da dopune neophodnu dokumentaciju.
– Legalizacija predstavlja veliki urbanistički problem i za našu lokalnu zajednicu, kao i za većinu drugih u Srpskoj. Rješavanjem tog problema bavimo se od 2000. godine. Procjenjujemo da je u oko 2.000 postupaka vlasnici nisu pribavili potrebnu dokumentaciju, ali moraju to učiniti – kaže Miladin Rakić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje.
Okolnost da nijedan objekat u Semberiji nije bez struje i vode, upućuje na to da su, i pored zakonskih preprepreka, nelegalno izgrađeni objekti uredno snabdjeveni i strujom i vodom. Mnogi od njih su komercijalnog, a ne socijalnog karaktera, pa je za očekivati da će novi zakon u ovoj oblasti uvesti mnogo više reda.
Oko 80.000 nelegalno izgrađenih objekata
Do kraja 2016. godine, kada je po važećem zakonu istekao rok za predaju zahtjeva za legalizaciju, u lokalnim zajednicama u Srpskoj podneseno je 46.000 zahtjeva, ali je procijena da na terenu postoji više od 80.000 nelegalno izgrađenih objekata.
Vlada RS utvrdila je Prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, te će novim propisima onima, koji zahtjeve nisu podnjeli, biti omogućeno da nastave sa legalizacijom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu