Tezu da su velika djela svjetske literature neprevediva u neku drugu umjetničku formu kao što je televizijska serija ili film, podržali su svi učesnici tribine.
Boro Draškić je kazao da svaki medij ima svoju unutrašnju strukturu i sve svodi na to da pravi reditelj prepozna koja djela može da pokuša da adaptira.
On kaže daje adaptacija možda gruba reč koja zamjenjuje režiju, ali realnost za svakog reditelja koji se bavi obradom nekog literalnog djela jeste upravo adaptacija.
Ima različitih primjera za dobro urađen posao. Radio sam “Travničku hroniku” i nijedan znak interpukcije nisam promijenio i svi su kazali da je to Andrić. Sa druge strane, kod ekranizacije “Nasilja” Aleksandra Tišme promijenio sam sve i ubacio neke dijelove dokumentarca koj sam snimao na Grenlandu. Tišma je pogledao i kazao da taj film pokazuje njegovo djelo. Kako bilo, uvijek je u pitanju adaptacija – kazao je Draškić.
Bradić navodi da postoje ekranizacije Šekspirovih djela koje su izvrsne.
– Nekoliko antologijskih ekranizacija Šekspirovih djela prenijela su informaciju o njegovoj genijalnosti velikom broju ljudi. Čak i onima koji nikada nisu čitali Šekspira. To nas dovodi u situaciju da su adaptacije velikih literalnih djela moguće. Naravno, postavlja se pitanje koliko smo mi obavezni prema originalnom sadržaju. Dešava se da scenaristi dopišu tekst za neku televizijsku dramu ili film i onda nema sumnje da je riječ o adaptaciji – rekao je on.
Bradić je podsjetio da je jedna od najstarijih sačuvanih drama, Eshilovi “Persijanci”, zapravo nisu originalno djelo i da je tu bitku koja se problematizuje u djelu već opisao neko drugi, kao što i kod Šekspirovog djela stoje italijanske novele.
– Nisam siguran da nečije djelo možemo da tretiramo kao originalno. Riječ je o preuzimanju ideje i sadržaja koji adaptiramo za drugu epohu i duge medije. Imamo sjajan film ”Ime ruže” nastao po djelu Umberta Eka. Ovih dana se kreće u snimanje serije ”Ime ruže” po djelu velikog majstora i siguran sam da ćemo tu otkriti nove slojeve književnog djela – kazao je Bradić.
On je napomenuo da su postojali i danas postoje pisci koji su odbijali adaptaciju svojih dela.
– Holivudski producenti su pregovarali sa Ivom Andrićem oko pretvaranja u film njegovog djela ”Na Drini ćuprija”. Ti producenti su imali ozbiljne ugovore, garancije za nastajanje holivudskog filma. Ozbiljan novac je takođe bio u cijeloj priči, ali Andrić je to odbio. Naš nobelovac je kazao da ne može da zamisli da se likovi iz njegove knjige zovu Bjutiful Fata i Litl Salko… – kazao je Bradić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu