Svijet

BREGZIT SINDROM I U HAGU? Vidno zahlađenje odnosa između EU i Holandije

Holandski veto na finansijsku pomoć koju EU želi da upotrijebi za oporavak od pandemije virusa korona liči na britanske motive za izlazak iz Unije, piše engleski Gardijan.

BREGZIT SINDROM I U HAGU? Vidno zahlađenje odnosa između EU i Holandije
FOTO: STEFANIE LECOCQ/EPA

Holandija je na nedavnom sastanku Savjeta ministara EU imala “izolovan stav” o tome, a i pred novi video sastanak očekuje se da Holanđani budu glavna opozicija velikom trošenju zajedničkog novca.

Još prije godinu dana holandski premijer Mark Rute zahtijevao je drugačije odnose u EU, dok su holandske evroskeptične partije polako počele da zagovaraju izlazak iz Unije.

Holanđani, zajedno sa Austrijom, Danskom i Švedskom, čine “štedljivu četvorku” EU, koja je “minirala” i dogovor o budžetu EU u februaru.

O tome koliko se Holandija protivi izdvajanju dodatnog novca za saniranje posljedica korone najbolje govori detalj sa samita EU o tom pitanju. Holandski premijer pojavio se noseći biografiju kompozitora Frederika Šopena, uz objašnjenje da neće imati šta drugo da radi osim da je čita.

Holandski ministar finansija Vopka Hukstre istakao je da mu nije jasno zašto neke zemlje nemaju dovoljno novca da pokriju štetu nastalu pandemijom virusa korona, što je izazvalo oštra reagovanja.

Jedan od razloga za ovakav stav je to što Hukstra vidi sebe u premijerskoj fotelji poslije narednih izbora i zbog toga želi da izgleda čvrsto. I to je nalik Britaniji: vođenje domaće politike preko Brisela, navode analitičari.

Oni procjenjuju da Njemačkoj odgovara da Holandija glumi “lošeg policajca”, kako bi se ona prikazala boljom.

Međutim, navodi britanski list, postoje i dublji razlozi za zahlađenje između EU i Holandije. Holandija je izgubila na značaju poslije proširenja EU na neke od zemalja istočne Evrope.

Tako se još od 2005. godine čuju glasovi u holandskoj politici koja na EU gleda samo interesno, dok su pojedine političke partije otvoreno zauzele stav o “EU superdržavi kao centru beskorisne birokratije”.

Holandija je sada pod pritiskom Francuske, Italije i Španije, koje zahtijevaju veću solidarnost unutar EU tokom pandemije i traže veću pomoć, zagovarajući uvođenje “korona obveznica”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron direktno je prozvao NJemačku i Holandiju i njihov odnos prema finansijskoj solidarnosti, podsjeća “Sputnjik”.

Međutim, evroskeptični pristup holandskog premijera Rutea ima rezultata na unutrašnjem planu istraživanja pokazuju da mu raste podrška u odnosu na glavne konkurente, koji se takođe otvoreno protive EU.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu