Profesor Filozofskog fakulteta Aleksandar Životić ističe da humanitarna kriza u Gazi dobija katastrofalne razmjere. Kaže da kopnena intervencija izraelske vojske napreduje i da će se razvijati u narednim danima, što sa sobom nosi klicu eskalacije sukoba.
Tri nedjelje pošto su pripadnici Hamasa raketama i infiltriranjem na izraelsku teritoriju ubili više od 1.400 i kidnapovali više od 220 ljudi, uslijedilo je najprije najžešće bombardovanje, a onda su izraelski tenkovi ušli na sjever Pojasa Gaze. Državni vrh Izraela kaže da počinje kopnena invazija.
Profesor Životić kaže da je počela faza rata koju karakteriše, prije svega, kopnena intervencija izraelske vojske.
Napominje da je intervencija sada počela u agresivnijem vidu, ali da je suštinski tekla već od prvih dana sukoba.
– Već nekoliko dana nakon raketiranja započele su ograničene izraelske operacije na sjeveru Gaze. Sada su one krenule u nešto obimnijem vidu. Jasno je da će se nastaviti vazdušni udari i da će se kopnena operacija odvijati fazno i da će krenuti sa sjevera Gaze, što je očekivano, budući da je to najpristupačniji dio u geografskom smislu. Takođe, to je i dio Gaze koji je najrjeđe naseljen, čime se potencijalno izbjegavaju civilne žrtve, ali se i za kraće vrijeme postiže vidljiviji efekat, što je izraelskoj vladi važno u ovom momentu – objašnjava Životić.
“Zabranjeno usmjeravati vojne operacije prema civilnom stanovništvu”
Do sada je u Gazi stradalo 8.000 Palestinaca, a među njima i hiljade djece.
Profesor Fakulteta političkih nauka Miloš Hrnjaz ističe da, sa stanovišta međunarodnog humanitarnog prava, mora da postoji zaštita civila i da je zabranjeno usmjeravati vojne operacije prema civilnom stanovništvu.
– Do sada je argument bio da se ne cilja civilno stanovništvo nego da su operacije usmjerene prema Hamasu, a da civilne žrtve nastaju kao posljedica napada na Hamas. Međutim, čak i u ovakvim okolnostima, gdje imate izuzetno gusto naseljeno područje sa velikim brojem civila, broj civilnih žrtava ukazuje na to da ne možemo da govorimo da su gađani samo vojni ciljevi, odnosno da postoje određene indikacije da se radi i o ratnim zločinima – naglašava Hrnjaz.
Kaže da to što Izrael unaprijed upozorava stanovništvo Gaze da se iseli sa te teritorije, ne oslobađa stranu koja napada zabrane usmjeravanja vojnih operacija prema civilima koji to nisu uradili.
– Ti ljudi, bez obzira na upozorenja, ukoliko ostanu na sjeveru Gaze, i dalje će biti smatrani civilnim stanovništvom i biće zabranjeno usmjeravati vojne operacije prema njima – napominje Hrnjaz.
“Ispravna procjena da će sukob biti dugotrajan”
Izraelski državni vrh kaže da slijedi dug i težak rat. Ističu da imaju jasne vojne i političke ciljeve protiv Hamasa i za oslobađanje talaca.
Profesor Životić napominje da se sukob odvija na relativno malom prostoru koji je premrežen kilometrima podzemnih tunela – prostorom koji je uređen za dugotrajan otpor.
– Najava koja dolazi sa izraelske strane da će se raditi o dugotrajnom sukobu, po meni je sasvim ispravna procjena, budući da je to utvrđen prostor i da se radi o ljudstvu koje je fanatizovano i koje će se sigurno boriti na tom prostoru – ističe Životić.
Kaže da prvi proklamovani cilj Izraela jeste oslobađanje talaca, ali da to sa sobom nosi ogroman rizik, prije svega po ljude koji se nalaze u Hamasovom zatočeništvu.
“Izrael ima pravo da se brani, ali ne smiju biti gađani civili”
Odgovarajući predsjedniku Turske Erdoganu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je licemjerno optužiti izraelske vojnike za ratne zločine.
– Mi smo najmoralnija vojska na svijetu – rekao je Netanjahu.
Profesor Hrnjaz o tome kaže da treba razdvojiti dvije stvari – s jedne strane pravo Izraela da brani svoje stanovništvo i ne dozvoli napade poput onoga koji je Hamas izveo sedmog oktobra, i s druge strane način na koji se to radi.
– Pravila međunarodnog humanitarnog prava važe i u takvim situacijama kada imate pravo na odbranu. Da, Izrael ima pravo da se brani, a s druge strane način na koji to radi mora biti u skladu sa normama i ne smiju biti gađani civili – naglašava Hrnjaz.
Ističe da je Izrael država koja dosta drži do svog demokratskog statusa i do nezavisnosti sudstva.
– Prije ove krize, imali smo krizu u samom Izraelu u vezi sa pitanjem demokratije i statusom sudova. Dakle, i izraelski sudovi, a ne samo međunarodni, u ovom smislu su važni jer su oni u prošlosti namjerno slali sliku u svijet da su spremni da sude i svojim vojnicima za ovakve stvari – kaže Hrnjaz.
Uništenje Hamasa u Gazi podrzumijeva izuzetno velike žrtve
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se poziva na “humanitarno primirje” u Pojasu Gaze.
Profesor Hrnjaz kaže da je cilj rezolucije bio da se sve strane pozovu na poštovanje normi, ali i da se uspostavi hitno primirje.
– U uslovima koje smo već opisali ne postoji mogućnost da ne dođe do ogromnog broja civilnih žrtava. Argumenti Izraela, SAD i nekih drugih država je da Izrael, ako dođe do primirja, ne može da ostvari određene ciljeve koji su zacrtani, a to je uništenje Hamasa. Međutim, uništenje Hamasa u ovakvim uslovima u Gazi podrazumijeva izuzetno velike žrtve. Zbog toga je ogroman broj država članica, ne i Srbija, odlučio da glasa za tu rezoluciju u Ujedinjenim nacijama – ističe Hrnjaz.
“Opasnost od eskalacije postoji još od jutra kada je sukob počeo”
Na pitanje da li sve češća razmjena vatre na libansko-izraelskoj granici i sastanak Arapske lige upućuju na drugi front i moguću eskalaciju sukoba, profesor Životić ističe da opasnost od eskalacije postoji još od jutra kada je sukob počeo.
– To nas, prije svega, uči istorija tog prostora, s obzirom na to šta se sve dešavalo u proteklih osam decenija na Bliskom istoku. To iskustvo nas uči da je eskalacija vrlo lako moguća i da je taj prostor ne samo zapaljiv u internom smislu, već da može da izazove reperkusije mnogo šireg karaktera – objašnjava Životić.
Ističe da dešavanja na izraelsko-libanskoj granici od prvog dana pokazuju da tihi sukob postoji, za sada dosta ograničenog karaktera.
– Dolijeću granate od strane Hezbolaha, ali i izraelska strana reaguje preventivno na napade – kaže Životić.
Napominje da izjava iranskog predsjednika da je Izrael, kako je rekao, prešao crtu, govori da je i Iran najdirektnije zainteresovan za problem i da u mnogo čemu stoji iza akcija na terenu, naročito iza samog Hezbolaha.
– Iran sada suštinski nastupa kao zaštitnik islamskog svijeta na Bliskom istoku, što može biti potencijalno vrlo opasno. S obzirom da kopneni dio intervencije napreduje i da će se razvijati u narednim danima, to sa sobom nosi klicu eskalacije sukoba. Nažalost, već u narednim danima je ona moguća – naglašava Životić.
Na pitanje mogu li se, s obzirom na složen međunarodni pravni status Izraela i Palestine, procesuirati ratni zločini, profesor Hrnjaz kaže da je međunarodna jurisdikcija moguća jer je Međunarodni krivični sud nadležan za Palestinu još od 2015. godine.
– Otvorena je i određena istraga 2021. godine. Postoji snažan pritisak na glavnog tužioca da se pozabavi ovom situacijom. Postoje i brojni tehnički problemi u vezi s tim jer je sada nemoguće pristupiti Gazi, ali nadležnost Međunarodnog krivičnog suda postoji, za teritoriju Gaze bez ikakve sumnje, ali i za one zločine koje su počinili Palestinci na teritoriji Izraela – objašnjava Hrnjaz.
Napominje da Izrael nije strana ugovornica Međunarodnog krivičnog suda i da u tom smislu ne može da se uspostavi jurisdikcija, ali da može za teritoriju Gaze i za zločine koje su izvršili Palestinci na teritoriji Izraela.
Humanitarna kriza u Gazi dobija katastrofalne razmjere
Profesor Životić ističe da humanitarna kriza u Gazi dobija katastrofalne razmjere.
– Radi se o tri nedjelje blokade Gaze. Veliki broj ljudi je na tom terenu, nedostaje hrane, struje nema, internet ponekad biva uključen, ali je uglavnom isključen – navodi Životić.
Kaže da pomoć humanitarnim koridorima najčešće dolazi sa prostora Egipta, ali u vrlo ograničenom obimu.
– To nikako ne može da zadovolji potrebe stanovništva na samom terenu. Izraelska strana ne bježi od toga da poseže za nekim vrlo ekstremnim djelima, ali i izjavama. Na početku akcije, izraelski ministar odbrane rekao je da vojni sudovi neće više djelovati. Dakle, sve je dozvoljeno, što je jedna izuzetno opasna poruka – naglašava Životić.
Opsada pod određenim uslovima predstavlja i ratni zločin
Profesor Hrnjaz kaže da opsada u vojnom smislu nije zabranjena normama međunarodnog prava, ali jeste opsada koja utiče na civilno stanovništvo.
– Pod određenim uslovima, ona predstavlja i ratni zločin koji je kažnjiv i po statutu Međunarodnog krivičnog suda. Situacija u kojoj je civilno stanovništvo potpuno odsječeno od osnovnih potreba može da predstavlja ratni zločin ili čak zločin protiv čovječnosti u određenim okolnostima – objašnjava Hrnjaz.
Što se tiče uloge SAD i mogućnosti da izvrše pritisak na Izrael, profesor Hrnjaz kaže da je to moguće, ali da svakako neće biti javno i ako se dogodi.
– Može da se desi da procjena bude da su humanitarne posljedice uništavanja Hamasa takve da treba da se izvrši pritisak da se to ublaži ili u određenoj mjeri smanji u odnosu na ono što su sada proklamovani ciljevi – ističe Hrnjaz, piše RTS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu