Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Centralna banka NE MOŽE DA KUPUJE obveznice: Budžeti u BiH do dodatnog novca mogu SAMO KREDITIMA

Politika
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Budžetima i ekonomiji u BiH pogođenim pandemijom virusa korona nedostaju milioni maraka, Centralna banka ima više novca nego što joj je potrebno, a da li te pare možemo da iskoristimo i pod kojim uslovima – struka i politika nikako ne mogu da se dogovore.

Politički predstavnici Srpske, među kojima i ministarka finansija Zora Vidović, od trenutka izbijanja pandemije traže da CB BiH oslobodi višak novca, dok iz te banke i iz Federacije uglavnom ćute, ili su protiv, što je dovelo o stvaranja teorije kako su Srpskoj milioni maraka potrebniji nego FBiH.

Vidovićeva je predložila izmjene Zakona o Centranoj banci, u smislu da CB iz viška deviznih rezervi kupi obveznice entiteta, i tako upumpa bar dio od 850 miliona KM (koliko ima preko iznosa potrebnog za stabilnost marke).

Foto: Vlada RS

Takođe, zatražila je da CB BiH poslovnim bankama smanji stopu obavezne rezerve sa deset na pet procenata.

Koliko bi se ovim drugim potezom oslobodilo domaćeg novca nije pominjala, ali je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije govorio da je u pitanju cifra od oko 2,5 milijarde maraka.

Za sada nismo dobili odgovor na pitanja koja smo uputili CB BiH. Međutim, ekonomista Slaviša Raković smatra da ne postoji mogućnost da naša Centralna banka direktno kreditira budžete u BiH.

-BiH je preuzela režim monetarne politike Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Jedan od kriterijuma za pridruživanje, iz kopenhagenških principa, jeste upravo karakter monetarne politike koja se vodi. Da skratimo, on predviđa da centralne banke ne mogu kreditirati budžete. Dakle, kao što ste vidjeli u EU, mehanizam kreditiranja deficita odvija se kroz bankarski sistem gdje centralne banke ubrizgavaju novac u poslovne banke, a onda one kreditiraju budžete. Dakle, imamo neprepoznavanje mehanizma od strane ministarke finansija – kaže Raković za Srpskainfo.

Ne isključuje mogućnost da BiH može da izvede ovu operaciju po pravlima EU, ali kaže da je pitanje koliko to realno može da utiče na situaciju u zemlji.

-Mislim da nema takve materijalnosti kako se prikazuje da bi to bilo spasonosno rješenje – kaže Raković.

Foto: You Tube

Ali, kada je riječ o smanjenju obavezne rezerve za poslovne banke kod Centralne banke, kako bi na taj način njima na raspolaganju ostalo više para, Raković naglašava da je to „apslutno moguće izvesti po sadašnjem zakonu“.

-Odluku o stopi obavezne rezerve donosi guverner odnosno Upravno vijeće Centralne banke BiH, tu nema nikakvih prepreka. Treba samo izračunati koliko je to novca. Drugo, sa bankarskom poslovnom zajednicom, koja je najmanjim dijelom u rukama domaćeg kapitala, treba vidjeti pod kojim uslovima bi moglo doći do kreditiranja budžeta – kaže Raković.

Mira Pekić, poslanica PDP u Predstavničkom domu BiH smatra da CBBiH teoretski, ima mogućnost smanjenja stope obavezne rezerve.

-Međutim, ako nam je poznato da se na računima CBBiH trenutno nalazi 5,5 milijardi KM deponovanih od strane komercijalnih banaka, a od toga je 2,7 milijardi KM obavezna rezerva, vidljivo je da banke nisu plasirale novac koji je višak iznad obavezne rezerve i koji iznosi 2,8 milijadi KM. To znači da banke danas imaju novca i da je bankarski sistem likvidan, ali posebna priča je politika samih komercijalnih banaka – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

Foto: PDP

Što se tiče kupovine obveznica koje emituju entiteti, prema njenim riječima, prvo pitanje je zašto se obveznice entiteta prvo ne ponude komercijalnim bankama koje imaju likvidnih sredstava.

Kupovina obveznica od strane CBBiH, po mišljenju Pekićeve, narušila bi „currency board“ aranžman i dovela do finansijske nestabilnosti, što svakako ne bi trebalo da bude cilj nikome.

-Potrebno je stalno raditi na kredibilitetu i kreditnom rejtingu BiH i problem je što se toga sjetimo samo u kriznim vremenima. I konačno, u rješavanje problema potrebno je, prije svega, uključiti i aktivno raditi sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje su prisutne u BiH. Vlade entiteta će im, u tom slučaju, a koji je najbolje rješenje trenutno, morati dokazati da im je novac potreban za prevazilaženje postojećeg stanja i zadržavanje što većeg broja zaposlenih u privredi. To je, naravno, težak posao koji podrazumjeva saradnju svih nivoa vlasti u BiH – zaključuje Pekićeva.

Majkić: Izmjena zakona isključivo zavisi od politike

S druge strane, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Doma naroda BiH Dušanka Majkić smatra da je izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH, o kojoj je govorila ministarka Vidović, moguća i da zavisi isključivo od dogovora političkih elita u zemlji.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Dušanka Majkić

-Mi smo više puta imali razgovore u okviru nadležnih parlamentarnih komisija sa guvernerom CB BiH i vidjeli smo njegovu nevoljnost da se bilo šta na tom planu uradi. Ali, to se više može tumačiti kao odraz političke partije iz koje on dolazi nego što ekonomska logika nalaže. Ako SDA i dalje bude insistirala kao što je do sada, da nema promjene ničega, ne samo ovog zakona, nego bilo čega što je doneseno od završetka rata do sada, a da ne ide njima direktno u korist, nema ništa od toga – kaže Majkićeva.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO