U najvećem broju slučajeva riječ je o prodaji odjeće i obuće, a saopštenju ove dvije organizacije za zaštitu prava potrošaca se navodi da se do liste, koja nije konačna, došlo na osnovu provjere nekih trgovaca na Fejsbuku, što je rađeno u saradnji sa potrošačkim organizacijama članicama NOPS.
Provjera je rađena jer je uočeno da je ove godine, kada je porastao promet u elektronskoj trgovini, primjećeno da veliki broj trgovaca ne prodaje u skladu sa zakonima, pritom ne poštuju ni etičke norme, a da je rast broja trgovaca koji posluju na crno posebno izražen na društvenim mrežama.
Naglašava se da Zakon o elektronskoj trgovini propisuje koje informacije pružalac usluge elektronske trgovine mora da posjeduje, a među je i obaveza da ako navodi cijene, one moraju biti jasno naznačene, a posebno se mora naznačiti da li su u te cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na njih utiču.
– Ukoliko trgovac poseduje sve navedene podatke i ukoliko su isti tačno navedeni smatra se da on posluje u skladu sa Zakonom i da je kupovina kod takvog trgovca bezbjedna, u smislu da se u toj situaciji primjenjuju i odredbe Zakona o zaštiti potrošača i drugih zakona kojima se reguliše poslovanje van poslovnih prostorija trgovca – navodi se u saopštenju.
Dodaje se međutim da broj potrošača koji se javljaju potrošačkim organizacijama u vezi sa kupovinom putem društvenih mreža od neregistrovanih prodavaca, svakodnevno raste.
Takođe i da nažalost, u ovakvoj situaciji, odredbe Zakona o zaštiti potrošača nisu primjenjive, odnosno ne važe i potrošačke organizacije ne mogu da postupaju, niti pruže adekvatne pravne savjete, izuzev da potrošače upute na samostalni sudski postupak, navodi se u saopštenju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu