Kultura

Dan kada je Toniju Bleru REKLA NE: Kako je bombardovanje Jugoslavije kraljici Elizabeti II zagorčalo život

Posljednja sezona hit serije "Kruna" krenula je sa emitovanjem na "Netliksu" i ono što će sigurno zaintrigirati gledaoce u Srbiji je epizoda u kojoj se scenaristi detaljno bave ratom u SR Jugoslaviji 1999. godine, ulogom tadašnjeg premijera Velike Britanije Tonija Blera u NATO bombardovanju i načinu na koji je ovaj događaj uticao na kraljicu Elizabetu II i monarhiju uopšte.

Kraljica Elizabeta II
FOTO: AP FRANK AUGSTEIN, EPA/MATIJA KOKOVIC, EPA/DEJAN TASIC / RINGIER

Svi se slažu da ne možemo znati šta se zaista dešavalo u četiri zida kada se kraljica Elizabeta II svake nedelje nalazila sa svojim premijerima na privatnim audijencijama u Bakingemskoj palati, ali autori serije “Kruna” su vrlo često znali da pogode istorijske činjenice i da sasvim solidno prikažu odnose pokojne vladarke Ujedinjenog kraljevstva sa predsJednicima Vlade koju su vodili u njeno ime.

U šestoj epizodi posljednje sezone ove serije koja je u proteklim godinama postala pravi striming fenomen pratimo opsjednutost tadašnjeg premijera Britanije Tonija Blera ratom u SR Jugoslaviji, tačnije njegovom namjerom da porazi Slobodana Miloševića po svaku cijenu. Autori su nam prikazali mladog i ambicioznog lidera koji smatra da NATO saveznici moraju da zaustave Miloševićeve zločine nad civilima na Kosovu i trudi se da nagovori američkog predsjednika Bila Klintona da zajedno otpočnu kopnenu invaziju na Srbiju. O svemu tome obaviještava za ovu temu prilično nezainteresovanu kraljicu Elizabetu koja u tom periodu ima većih briga – sprovela je anketu i shvatila da narod Britanije smatra da ona i njena porodica troše previše novca i da je institucija monarhije zbog rasipništva i otuđenosti od običnog čovjeka i njegovih problema gotovo na koljenima.

scena iz serije Kruna
FOTO: PRINTSCREEN / RINGIER

Bler se žali da Klinton izbjegava kopnenu invaziju jer mu to ne bi donijelo nikakve poene među pristalicama i u narodu u Americi generalno, opisujući Srbiju kao “novi Vijetnam”. Međutim, nakon Blerovog “moćnog i revolucionarnog” govora u Čikagu, zbog velike podrške koju je dobio od američkog političkog establišmenta, Bil Klinton primoran je da podrži Blera u namjeri da zapreti tadašnjem predsjedniku SR Jugoslavije ulaskom NATO trupa na teritoriju Srbije, a scenaristi serije su prikazali kako je ovo i dovelo do konačnog okončanja sukoba na Kosovu i kraja NATO bombardovanja Srbije.

Ako se držimo istorijskih činjenica, Kumanovski sporazum sklopljen je 9. juna, a Blerov govor u Čikagu održan je u aprilu, ali je sve ovo poslužilo kao savršeni uvod u dramu koja je počela da odvija na britanskom dvoru odmah nakon završetka rata na našim prostorima, piše Blic.

Milošević kapitulira, za to je najviše zaslužan Bler i njegova popularnost skače u nebesa. Pošto Elizabeta više ne može da poriče nivo uticaja koji njen premijer ima kako na svjetskoj sceni tako i među narodom Velike Britanije, odlučuje da ga pita za savet šta kraljevska porodica može da učini kako bi poboljšala svoj društveni položaj.

“Vaše veličanstvo, režite troškove”

Toni Bler izlazi pred kraljicu sa predlogom da otpusti na desetine zaposlenih koji su se u Bakingemskoj palati i na njenim brojnim posedima bavili nevjerovatnim zanimanjima i tako pošalje poruku javnosti da ne baca novac svog naroda na besmislice. Primjera radi, jedan od njih bio je zadužen da se bavi labudovima koji su plivali u okolini jedne od njenih palata, jedan je primao platu samo za slaganje salveta, dok je jedna gospođa bila zadužena za poliranje escajga. Suočena sa surovim komentarima premijera, Elizabeta obećava da će razmisliti o načinu na koji funkcionišu njena domaćinstva. Sve ovo prilično muči kraljicu koja čak i sanja Blera kako sjedi na njenom prestolu. Ipak, na kraju ipak odlučuje da stvari ostavi onakvim kakve jesu.

Kada se ponovo sastala sa Tonijem Blerom kako bi razgovarala o svojim narednim potezima, održala mu je lekciju koju vjerovatno do kraja svog mandata nije zaboravio. Rekla mu je da smatra da kraljevska domaćinstva nisu leglo ekstravagancije, već mjesta gdje se njeguje „dragocjena stručnost“.

Kraljica zatim svom progresivnom šefu vlade iznosi isti podsjetnik koji je dala većini njegovih prethodnika u ovoj seriji: kraljevska porodica postoji i vijekovima preživljava zahvaljujući svojoj magiji, misteriji i činjenici da nije pristajala na pravila svakog vremena – što znači da će tradicija skoro uvijek nadmašiti modernost. Ali ona ističe i da nije protiv reformi.

scena iz serije Kruna
FOTO: PRINTSCREEN / RINGIER

Kada pogledamo Elizabetinu 70-godišnju vladavinu, postoji nekoliko razloga zašto je ostala na tronu toliko dugo. Da li se monarhija dovoljno promijenila? Apsolutno ne. To vidimo na primjeru princa Harija i Megan Markl. Ipak, Elizabeta je znala kako da završi posao bolje od bilo koga, i dozvoljavala je promene, polako i suptilno. To je ukratko pomenuto i u ovoj epizodi — pravila sukcesije su izmijenjena kako bi se okončalo nipodaštavanje ženskih članova kraljevske porodice od strane muških, kao i da bi se dozvolili kraljevski brakovi sa katolicima.

Ovo nije prvi put da se u “Kruni” spominju ratovi na području bivše Jugoslavije. Serija u šestoj sezoni prati i princezu Dajanu koja je samo dvadesetak dana prije tragične smrti obišla Bosnu i Hercegovinu. Ona je u sklopu kampanje za pomoć u uklanjanju mina tokom trodnevne posjete razgovarala sa žrtvama rata i njihovim porodicama.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu