U vrijeme ravnodnevnice, dvije Zemljine hemisfere podjednako primaju sunčeve zrake. Često se kaže da su noć i dan jednaki po dužini. Zapravo, riječ ravnodnevnica dolazi od latinskog aequus (jednak) i nox (noć).
Iako su mnogi u školi učili da proljeće počinje 21. marta, posljednje dvije decenije proljeće nam kalendarski dolazi 20. marta. Stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proljeće dolazi dan ranije, zbog dvije različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba: meteorološke i astronomske.
Meteorolozi promatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a meteorološka sezona kordinata prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri mjeseca. Tom metodom proljeće traje od 1. marta do 31. maja.
Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stepeni u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam proljeće posljednjih godina dolazi 20. marta, prenosi Klix.
Proljeće simbolizuje ponovo rađanje Sjeverne hemisfere Zemlje kada se u prirodi sve budi. Mnoge kulture imaju festivale proljeća, a posebno se izdvajaju Japan, Indija i Nepal. Dolazak proljeća obilježavaju plesom i pjesmom, a učesnici festivala bacaju različite boje jedni na druge. Festivali obilježavaju i pobjedu dobrog nad zlim.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu