Poručuje kako će biti aktivna spona između svakog Hrvata u bilo kojoj opštini u Srpskoj s izvršnom i zakonodavnom vlasti, biti njihov advokat i onaj na koga se mogu osloniti u osiguranju boljeg života.
– Hrvati u Republici Srpskoj žive poput većine svojih sugrađana drugih nacionalnosti. Svi skupa, jasno je, muku muče kad su životne stvari u pitanju – rekao je on.
Što se tiče projekata obnove, nije mu poznato da postoje faktori koji onemogućavaju takve projekte.
– Danas, 30 godina nakon početka rata i više od četvrt vijeka od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, govoriti o povratku i početku obnove zaista nema smisla. Bilo je osporavanja procesa povratka na svim stranama u BiH i to svi znamo. Ali ko se vratio, vratio se. Teško je očekivati da neko ko je 1992, s 20 godina, morao napustiti svoj dom, kako-tako se snašao u drugom kraju ili zemlji, zasnovao porodicu i radno mjesto, danas – kada je već navršio 50 godina, ostavi sve ondje stečeno i vrati se na ruševine starog doma – objašnjava Pranjić u razgovoru za Večernji list.
Ističe kako međunacionalnih trzavica u Banjaluci danas nema.
– Odnosno, nema ih već odavno. Kao i svugdje u BiH, i ovdje se može naići na poneku opstrukciju i provokaciju kad su u pitanju, naprimjer, Hrvati, ali je to ipak rijetkost i nešto na što entitetske vlasti dosta brzo reaguju. Banjaluka je grad otvoren za svakoga dobronamjernog čovjeka – ističe on.
Danas u Banjaluci, navodi, živi nešto više od 5.000 građana hrvatske nacionalnosti.
– Svi oni će jednako, oni koji su ovdje bili i ostali i oni koji su se vratili, kao i oni koji će možda doći, biti prioritet u mom radu na dužnosti potpredsjednika RS. Naše ljude treba upoznati s pravima. Ne smiju biti pasivni posmatrači zbivanja, nego aktivno učestvovati u izgradnji svoje zajednice i cjelokupnoga društva. Vjerujem da je ta pasivnost posljedica ratnih zbivanja i trauma, ali će moj zadatak biti da se to promijeni – zaključio je Davor Pranjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu