Magazin

"Digitalna cucla" Evo šta kažu stručnjaci o pretjeranoj upotrebi mobilnih telefona kod djece

Praksa zabrane mobilnih telefona sve je učestalija u srpskim osnovnim i srednjim školama.

dječak drži telefon
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Naš zakon kaže da se za njihovo korišćenje dobija ukor. S druge strane, digitalno doba je u punom jeku. Telefoni u školama mogu da se koriste samo za edukaciju, ali uz vrlo jasna pravila, ocijenila je Ana Mirković, psiholog i specijalista za digitalne komunikacije.

Dr Ranko Rajović, stručnjak za razvoj inteligencije i autor NTC programa, smatra da djeci mora da se ponudi alternativa, a to je aktivacija mozga na prirodan način.

Za nove generacije školaraca se popularno kaže da su “rođeni sa telefonom”, tj. da su od malena naviknuti na ekran i veliki broj informacija. Posljedica toga je slaba pažnja na duže staze.

Dr Ranko Rajović objašnjava da mobilni telefoni kod djece stvaraju zavisnost.

– Kao kod droge. Djeca izlaze u dvorište na odmor i na telefonima su. Slaba socijalizacija, mozak radi brže, stotine slika im je pred očima. Njima je dosadno. Imaju problem hiperpažnje, dok mi stariji imamo duboku pažnju. Mnogo problema smo sa tim napravili – upozorio je Rajović.

U pojedinim školama po Srbiji je uveden režim bez telefona i to je donijelo pozitivne rezultate, kroz veću međusobnu komunikaciju đaka. Psiholog Ana Mirković navodi da nisu telefoni toliki problem, koliko svrha njihove upotrebe.

Pročitajte još

– Problem je nastao u tome što se u niskim uzrastima daje telefon, “digitalna cucla” za nekoliko naših minuta mira. Dijete nauči da instant dobije dozu dopamina. To moramo da mijenjamo. Potrebna je definicija sistema edukacije roditelja. SZO kaže da ne treba djetetu do 18 mjeseci dati telefon – ističe Mirkovićeva.

Ona dodaje da mobilni telefoni mogu da budu korisni na času uz određena pravila.

– Mogu da se koriste kroz edukaciju, ali uz vrlo jasna pravila, kao što postoji pravilo upotrebe recimo šestara. Mora da postoji pravilo da na času nema telefona. Čak i da zabranimo, djeca dolaze sa prediskustvom. Ona hoće brzo ispričanu priču, linearno saznanje – kaže Mirkovićeva, prenosi Glas Srpske.

Dr Rajović naglašava da je suština u igri i aktivaciji mozga.

– Mi njima treba da napravimo metode učenja da im bude dovoljno interesantno, da im liči na igru i dobili bismo rezultat. Moramo da im ponudimo igru. Ako im mi ne ponudimo igru, nego moraju pasivno da slušaju pet sati, normalno je da će da gledaju kroz prozor ili u telefon. Alternativa je ponuda aktivacije mozga na jedan prirodan način i tako ćemo da dobijemo rezultat – pojasnio je Rajović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu