Društvo

Draže im da dobiju jedinicu nego da nešto pročitaju: Osmaci jedva razumiju duži tekst i to je problem koji će ih kasnije PRATITI U ŠKOLOVANJU I TRAŽENJU POSLA

Drugu godinu zaredom osmaci se žale da im je test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, na probi male mature bio teži od matematike, predmeta od kog većina đaka inače zazire.

Draže im da dobiju jedinicu nego da nešto pročitaju: Osmaci jedva razumiju duži tekst i to je problem koji će ih kasnije PRATITI U ŠKOLOVANJU I TRAŽENJU POSLA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Nakon polaganja testa mnogi su rekli da im je tekst bio predugačak, težak za razumijevanje. Nakon završetka probnog testa iz maternjeg jezika reporteri Blica razgovarali su sa učenicima osmih razreda širom Srbije i veliki broj njih se požalio da su im najteži bili zadaci u kojima je bio dugačak tekst na osnovu kog je trebalo da odgovore. Na pitanje šta je pisalo u tekstu i kako je glasio zadatak, takođe nisu imali odgovore.

– Ne znam. Ne sjećam se. Bilo je jako dugačko. Nisam razumio ni šta piše. Dok stigneš do kraja zaboraviš šta je pisalo na početku. Nisam ni pročitao kada sam video koliko ima teksta – nizali su se odgovori malih maturanata širom Srbije.

Posljedice za dalje školovanje, zaposlenje…

Narazumijevanje pročitanog teksta i lošiji rezultati najgore posljedice mogu da imaju upravo po njih, ne samo u daljem školovanju, već u svakodnevnim životnim situacijama. Ta takozvana funkcionalna nepismenost, koja se inače najbolje vidi po rezultatima PISA testiranja gdje đaci konstantno imaju loše rezultate, komentarisao je profesor Aleksandar Baucal, šef Katedre za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Učenici idu u školu
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

On je ukazao na to da su učenici sa niskim postignućima na PISA testovima imali značajne teškoće u daljem školovanju i na tržištu rada.

– Imali su značajno niže šanse da nastave obrazovanje na visokoškolskom nivou, a kada bi to učinili, najčešće ne bi uspjeli da završe fakultet. Prilikom traganja za poslom, oni su iz teže nalazili i to su uglavnom bili poslovi koji ne zahtjevaju kvalifikacije i koji su slabo plaćeni. Konačno, ovi učenici su često gubili takve poslove i imali bi teškoću da pronađu novi – dodao je profesor.

Važnost čitalačke pismenosti

Baucal, ističe da je čitalačka pismenost važna i da neko može da je razvije preko knjige, neko preko novina, ali i ili interneta, ali na pravi način.

Čitalačka pismenost je važna i treba da nam bude cilj da djeca ili odrasli u budućnosti budu kompetentni u pogledu čitanja. Kada pročitaju neki tekst da mogu da ga razumiju, šta je osnovna tema, šta su osnovni prijedlozi, argumenti, šta mislim o tome, kakva je veza toga što sam pročitao sa mojim iskustvom. To je dubinsko čitanje, ali to nije nešto što mora da se razvije samo putem knjiga, a ne može svakako ni putem ekrana. Medijum jeste bitan, ali bez obzira koji se koristi, ako bi se adekvatno obrazovali i vaspitavali, učenici bi mogli da postanu kompetentni u čitanju i time bismo im pomogli da dugoročno gledano napreduju u životu – kaže profesor Baucal za Blic.

On dodaje da je čitanje bazična kompetencija od koje će zavisiti čak i elementarni poslovi. Navodi primjer poljoprivrednika – i ako neko kupi novi traktor, imaće instrukcije i moraće da razumije taj tekst da bi mogao da se bavi poljoprivredom. Ili da bi kupio traktor moraće da uzme kredit, a kredit je praćen ugovorom. Zato je bitno da razume šta sve piše u ugovoru i šta to znači za njega.

Pročitajte još

– Čitanje je bazična vještina koja nam treba u raznim situacijama, čak i ako radimo poslove koji nam ne deluju kao poslovi koji zavise od čitanja – ističe profesor Baucal.

Generacija koja ne umije da čita duži tekst

Kada je reč o malim maturantima i situaciji nakon probnog maturskog testa iz maternjeg jezika, kaže da treba ipak napraviti jednu ogradu, jer im od probne mature ne zavisi puno.

– Bilo bi dobro za svakog učenika da se pripremi dobro za probnu maturu i probna matura bi mu bila prilika da se upozna sa formatom zadataka i načinom kako treba da odgovore. Međutim, znamo da neki učenici tome pristupaju s manje ozbiljnosti jer ne utiče na ocjenu – smatra prof. Aleksandar Baucal dodajući da je možda i to razlog zašto su imali površni pristup testu.

Psiholog Dragana Ćupurdija, s druge strane, kaže da osmaci definitivno nisu zainteresovani da s razumijevanjem pročitaju zadatke, pogotovo duže tekstove, a još malo ćemo doći do toga da će sve umjesto njih raditi vještačka inteligencija.

– Čitaju samo ono što moraju. Mnogi rađe dobiju jedinicu nego da nešto pročitaju. To je problem! Na duži period, posljedica toga je da se pretvaraš u oruđe i da ćeš raditi neki prosti posao za koji ćeš biti obučen. Ostalo će se svoditi na to da čitaš samo naslove. Ne kupuju se više ni novine kao nekada. Rijetko ko čita knjige i na računaru i sve se sada nudi skraćeno – kaže Dragana Ćupurdija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu