Kada je polagao zakletvu obećao je da njegov “kofer neće biti opterećen prošlošću”, a kako pripada plejadi “buldožer diplomata” i prekinuo je penziju ne bi li službovao u Beogradu, pitanje je šta nam to Kristofer Hil donosi i šta će zaista biti u njegovom prtljagu?
Ubrzanje rješavanja kosovskog pitanja i smirivanje krize u BiH biće na papiru njegovi ključni zadaci, ali imaće i još jedan specijalan zadatak, posebno aktuelan od trenutka izbijanja rata u Ukrajini, a to je i ispitivanje terena i stepena uticaja Rusije i Kine u Srbiji i regionu, ocjenjuju sagovornici Blica.
Hil se tako, praktično, vratio na “mjesto zločina”, jer je upravo u Beogradu i započeo svoju diplomatsku karijeru, piše Blic.
Za razliku od svoj prethodnika Entonija Godfrija, može se pohvaliti i ličnim poznanstvom i direktnim kontaktom sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom, na čiji je poziv i skinuo prašinu sa diplomatskog pasoša.
Sve to je signal da SAD ima ambiciozni plan za region, a da je u Srbiji na specijalnoj misiji ukazuju i aktuelne okolnosti: u jeku invazije Rusije na Ukrajinu, traje pritisak da se Srbija odredi prema Moskvi i uvede sankcije, dijalog Beograda i Prištine već mjesecima je u ćorsokaku, a, kako se može čuti u diplomatskim krugovima, Zapad nije zadovoljan ni bliskim vezama Srbije i Republike Srpske.
“Ovo su teška vremena”
To su samo neke od tema kojima bi Hil mogao da se pozabavi, a kada je polagao zakletvu dao je lično obećanje: “moj kofer neće biti opterećen prošlošću”. Usljedila je i ocijena da “nema sumnje da su ovo teška vremena”.
– Ali vjerujem da naše dvije zemlje mogu da ih dočekaju zajedno u konstruktivnom duhu i tonu i sa spoznajom da imamo mnogo zajedničkih interesa – poručio je još tada Hil.
Šta u ovim teškim vremenima nama donosi Bajdenov specijalac?
Aktivnija uloga
Aktivniju ulogu SAD, odgovara Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.
– Pošto je svoju diplomatsku karijeru počeo u Beogradu, činjenica da se poslije tri decenije vraća govori o značaju koji Bajdenova administracija pridaje Srbiji kao centralnoj zemlji Zapadnog Balkana, sa kojom SAD planiraju da uspostave bliži partnerski odnos u vremenu koje dolazi – ističe ona.
Ona napominje i da je Srbija je ključna i za rešavanje kriznih tačaka u regionu – kosovskog pitanja i funkcionalnosti BiH, oko kojih, a naročito oko Kosova, ne postoji saglasnost sa SAD.
“Okreće novi list”
– U svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, SAD su podržale principijelni stav Srbije izražen kroz glasanje za rezolucije Generalne skupštine UN. Ambasadoru Hilu ne treba objašnjavati ni istoriju ni događaje iz prošlosti u kojima je i sam učestvovao, pa treba očekivati da će se fokusirati na budućnost i Srbije i regiona, što podrazumijeva i ubrzanje evropskih integracija i jačanje regionalne saradnje i inicijativa kao što je Otvoreni Balkan, koju SAD snažno podržavaju – smatra Grubješić.
Pitanje je i šta je dobio kao zadatak od svoje vlade, kaže za Blic bivši dilomata Srećko Đukić. On dodaje da su očekivanja da će Hil biti aktivan i da će raditi na problemima koje opterećuju region.
– A to je prije svega kosovsko pitanje. U slušanjima pred Kongresom, kretao se u standardnim okvirima jednog ambasadora. Iza toga, trebalo bi da ima i posebne zadatke koje je dobio od šefa Amerike, i šefa Stejt departmenta, i to se uklapa u sliku koju SAD želi da napravi. Pripada plejadi buldožer diplomata koje je predvodio ambasador Holbruk. Međutim, vremena su se promenila a sa njima i Hil, i on bi morao da otpočne od čistog lista – smatra Đukić.
Shodno tome, dodaje on, i diplomatske metode će prilagoditi novim uslovima.
– Vjerujem da je u interesu ambasadora Hila da možda i ključno doprinese mirnom i na osnovu uzajamnog interesa razrješavanju bar jednog dijela problema – ističe Đukić.
“Dolazi teška artiljerija”
Bivši diplomata Ivo Visković takođe ocjenjuje da dolazi “teška artiljerija američke diplomatije”, ali i da nije realno očekivati da se zaista oblastima problema kojim će se baviti mogu dogoditi korenite promjene.
– Očekujem da će on toga biti svjestan od samog početka, da neće vršiti pritiske koji bi bili zaista kontraproduktivni, odnosno da neće insistirati na nekim stvarima da se urade, kako mi kažemo, preko koljena. Odnosno da će biti praktičniji nego što se na prvi pogled čini. Jer on ima reputaciju dosta prodornog dimplomate, ali je čovjek koji je realan i koji može da procjeni šta je u određenom trenutku politički moguće i šta je optimalno. Ne očekujem od njega grubosti, izlive u javnosti, prebacivanja, kuđenja i slično, ali da neće biti lako s njim siguno neće. On je čovjek koji ima stav i za koga se zna da ima itekako veliki uticaj u Stejt departmentu, čak i šire od toga, i da će njegovi sagovornici ovde uzimati to u obzir – navodi Visković za N1.
“Oči i uši Vašingtona”
Hil je najavio i da bi da bi “Beogradu trebalo pokazati da Amerika nudi bolji model od ruskih i kineskih ponuda”, a docent Fakulteta političkih nauka Stefan Surlić navodi da će zadatak poznatog američkog diplomate biti i da ispita stepen uticaja Rusije i Kine u Srbiji i prepozna da li je to prijetnja za spoljnopolitičke interese Vašingtona.
– Snagom svoje ličnosti i autoritetom će slati snažne poruke Vašingtona Beogradu, Prištini i celom regionu, biće “‘oči i uši” američke administracije. Pretpostavljam da je ovo kraj njegove karijere i da ima ličnu ambiciju da postigne određeni uspjeh, a to je normalizacija odnosa Beograda i Prištine – kaže Surlić za Tanjug.
Ukazuje da se u SAD kao jedan od glavnih izazova, kada je reč o Balkanu, konstantno ističe uticaj Rusije i Kine, te veruje da će u kontekstu rata u Ukrajini Hilov zadatak biti da ispita stepen uticaja Rusije u Srbiji i da prepozna da li je to pretnja za spoljnopolitičke interese SAD.
Smatra da Hilu ne bi trebalo pridavati značaj koji prevazilazi okvire istaknutog diplomate, ambasadora jedne velike sile i svedoka teškog vremena u bliskoj srpskoj istoriji koji, kaže, neće donositi odluke, već će biti posrednik u pregovorima kao predstavnik interesa SAD u Srbiji.
– Pred njim su veliki izazovi koje nije planirao, na primjer, posljedice rata u Ukrajini po Srbiju i region. Ali ono gdje će se primijetiti njegova uloga, jeste dijalog Beograda i Prištine i dogovor tri strane u Bosni i Hercegovini gdje očekuje konstruktivnu ulogu Srbije – napominje Surlić.
Ko je Hil?
Prva služba američkog diplomate Kristofera Hila, danas profesora diplomatske prakse Univerziteta u Denveru, bila je u Beogradu, i ona mu je sasvim slučajno odredila dalji tok karijere, koja je u najvećoj mjeri bila vezana za Balkan.
Službovao i u Skoplju i Tirani, bio je i član pregovaračkog tima Ričarda Holbruka za BiH, ali i američki specijalni izaslanik za Kosovo.
Bio je prvi zapadni izaslanik kome je dozvoljeno da bez pratnje uđe na Kosovo tokom “ofanzive srpskih snaga na takozvanu Oslobodilačku vojsku Kosova”. Još zanimljivije je da je Hil dozvolu za posjetu Dečanima i obližnjem selu Prilep dobio direktno od tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, koga je poznavao od ranije, kada je bio jedan od članova delegacije koja je pregovarala o rješenju krize u BiH.
U uspjehe mu se pripisuje i to što je, kako je pisala “Naša borba”, najzaslužniji što je tadašnji predsjednik DSK Ibrahim Rugova pristao da se prvi put sastane sa Slobodanom Milosevićem.
U jednom tekstu nedjeljnika “Cajt” (maj 1999.) je Kristofer Hil opisan kao “šatl-diplomata” koji je “hitao tamo-vamo između Beograda i Prištine”. Bio je deo pregovaračke trojke u Rambujeu, zajedno da evropskim izaslanikom Volfgangom Petričem i ruskim izaslanikom Borisom Majorskim.
Svojevremeno je bio i direktor kancelarije za južnu i srednju Evropu u Birou za evropske i kanadske poslove Stejt departmenta, radio je u Operativnom centru Stejt departmenta, bio je savetnik za istočnu Evropu kongresmena Stivena Solarza. Takođe, bio je i ambasador u Južnoj Koreji, Iraku (na predlog Baraka Obame) i Poljskoj, a bio je i šefa američke delegacije na razgovorima u cilju rješavanja nuklearne krize u Severnoj Koreji.
Potiče iz diplomatske porodice, otac mu je bio diplomata. Rođen je u Parizu, stekao je diplomu iz ekonomije, a magistrirao na Pomorskom ratnom koledžu. Bio je volonter Korpusa mira u Kamerunu. Dobitnik je brojnih nagrada za diplomatski rad, a svojevremeno ga je predsjednik SAD Džordž Buš imenovao za ministra za karijeru (drugi najviši čin za diplomate u karijeri). Govori poljski, srpski, makedonski i albanski jezik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu