Kakva je pozadina krize?
Ankara je otvorila vrata migrantima prošle nedjelje nakon što je u napadu sirijske režimske vojske u Idlibu na sjeverozapadu Sirije ubijeno 34 turska vojnika.
Predsjednik Redžep Tajip Erdogan pokrenuo je krajem prošle godine vojnu ofanzivu na sjeveru ratom razorene zemlje, s ciljem stvaranja takozvane bezbjedne zone za smještaj 3,6 miliona sirijskih izbjeglica u Turskoj.
Drugi cilj je bio izbacivanje pripadnika Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje smatra proširenjem Kurdistanske radničke partije (PKK). Turska smatra da je PKK koja je 1980-ih pokrenula oružanu borbu protiv turske vlade u pokušaju da formira nezavisnu kurdsku državu unutar Turske – teroristička organizacija.
Zašto je smrt turskih vojnika dovela do ovakve reakcije?
Turska, koja je dogovorila sporazum sa Briselom o ograničavanju broja migranata koji mogu da uđu u EU 2016. godine, dugo je prijetila da će pustiti izbjeglice da krenu u Evropu.
Ali stručnjaci kažu da je smrt njenih vojnika u Idlibu bila kap koja je prelila čašu, kako je rasla zabrinutost u Turskoj. Pa, zašto je sada tako postupila?
Prvo, želi da skrene međunarodnu pažnju na krizu u Idlibu, za koju strahuje da bi mogla da pošalje novi priliv izbjeglica u Tursku, izjavio je Sinan Ulgen, bivši turski diplomata i ekspert iz “Karnegi Jurop”. Ali ona takođe smatra da je Brisel odustao od sporazuma iz 2016. godine i želi garancije da će EU nastaviti da finansira Tursku i ugošćavanje izbjeglica na njenoj teritoriji.
Drugi eksperti kažu da Turska želi da EU izvrši pritisak i na Rusiju da prestane da podržava trupe sirijske vlade i pristane na primirje.
Šta se dešava u Idlibu?
Borbe na sjeverozapadu Sirije raselile su više od milion ljudi za manje od tri mjeseca i gurnule ih bliže turskoj granici.
Turska vojska i pobunjenici koje podržava Turska sukobili su se s sirijskim vladinim snagama koje podržava Rusija, ali i sa bezbroj drugih vojnih grupa, uključujući šiitske milicije koje podržava Iran, rekao je Ulgen za Juronjuz.
Zašto Turska želi da istakne krizu u Idlibu?
Alekandra Stiglmajer, iz Evropske inicijative za stabilnost, kaže da je Turska već dom skoro četiri miliona migranata, od kojih je 3,6 miliona iz Sirije i da je Erdogan pod domaćim pritiskom da zaustavi dolazak novih izbjeglica.
– Tokom lokalnih izbora prošle godine u Turskoj, na kojima je vladajuća stranka izgubila Istanbul, glavna opoziciona stranka CHP vodila je kampanju protiv priliva sirijskih izbjeglica i to je bilo uspješno. Dakle, Turska je pod pritiskom da se nosi sa Sirijcima, a jedna od ideja bila je da se neki od njih vrate u ovu sigurnu zonu – rekla je ona za Juronjuz.
Ali, kako je rekla, radi se i o pritisku da se pokaže turskom narodu da vlasti ne dozvoljavaju da EU “koristi Tursku kao deponiju izbjeglica”.
Šta je sa sporazumom EU i Turske iz 2016. godine?
U martu 2016. godine, Brisel i Ankara postigli su sporazum koji je imao za cilj da kontroliše broj migranata koji kreću u Evropu preko Turske.
EU je pristala da plati Turskoj šest milijardi evra i ponudila je druge pogodnosti, poput ubrzavanja ukidanja viznih ograničenja.
Ali Stiglmajer kaže da je sa tim sporazumom sada gotovo i da Turska čeka signal da će se finansiranje nastaviti. Ona je rekla da upad Turske u Siriju prošlog oktobra i uspostavljanje nove Evropske komisije znači da je malo toga učinjeno. Takođe je dio dogovora bio i obaveza evropskih zemalja da prime prave izbjeglice iz Turske, u zamjenu za ilegalne migrante koji su stigli u Evropu.
– Do sada je oko 30.000 preseljeno u četiri godine. To je naravno ispod očekivanja Turske. Mislim da Turska ima četiri miliona izbjeglica i, naravno, 30.000 od četiri miliona nije baš mnogo – rekla je Stiglmajer.
Koliko izbjeglica preko Turske pokušava da dođe do Evrope?
Erdogan je rekao da bi milioni migranata i izbjeglica uskoro mogli da krenu prema Evropi nakon otvaranja turske granice. Ali Grčka, barem na kopnenoj granici, stoji čvrsto. Grčke vlasti su zaustavile najmanje 10.000 migranata koji su pokušali da pređu.
Kako je rekla Stiglmajer, 90 odsto migranata smještenih u Turskoj je poreklom iz Sirije i o njima se tamo dobro brinu. Zato ona sumnja da bi svi oni mogli da krenu ka Evropi, kako to tvrdi Erdogan.
Međutim, ona kaže da su migranti iz Turske osjetili da postoji nova šansa da stignu do Evrope, pa da će se svakako veliki broj njih naći pred granicama sa EU.
– Ljudi će se masovno gomilati na granici. I vrlo je nestabilna situacija jer su ljuti. Mislim da to zavisi od pojedinačne situacije. Sigurna sam da postoje sirijske porodice koje su započele novi život (u Turskoj), koje nekako uspijevaju. To vjerovatno nije sjajan život, ali djeca mogu da im idu u školu, dobijaju socijalnu pomoć, imaju zdravstvenu zaštitu, rade legalno ili ilegalno i tamo se snalaze, oni možda neće ići (u EU). Ali ne-sirijske izbjeglice imaju daleko manje prava. A pogotovo ako su samci, oni će naravno krenuti, jer su u Turskoj pod pritiskom da zarađuju i šalju novac kući – kaže ona, prenosi Blic.
Šta će se dalje dešavati?
Stručnjaci kažu da je “lopta sada na evropskom terenu”.
– EU sada mora da reaguje. A ako ta reakcija bude u obliku pokazivanja više solidarnosti sa Turskom po pitanju izbjeglica, onda će ljudi zaglavljeni na ničijoj zemlji (na grško-turskoj granici) krenuti nazad ka Turskoj.
Stiglmajer kaže da lideri EU moraju da sjednu sa Erdoganom i da kažu da će nastaviti da podržavaju izbjeglice u Turskoj.
Da li Erdogan drži EU u šaci?
Međutim, mnogi zvaničnici EU smatraju da Erdogan pokušava da „ucijeni” blok dozvoljavajući migrantima da masovno idu ka grčkoj granici. To su rekli diplomatski izvori za Rojters.
Pojedini izaslanici su priznali da Erdogan ima EU u šaci jer države članice bloka ne mogu da usaglase stav prema izbjeglicama i – kako bi izbjegle reprizu migrantske krize 2015/2016 – smatraju da će blok morati da ponudi više novca Turskoj kako bi spriječio da novi talas migranata stigne u Evropu.
– EU je na meti ucjene -kazao je, prema izvorima Rojtersa, jedan diplomata na sastanku iza zatvorenih vrata u ponedjeljak u Briselu.
EU se muči kako bi odgovorila dok hiljade migranata dolaze na grčku granicu iz Turske. Veze Brisela i Ankare su već zategnute zbog bezbjednosti i ljudskih prava.
– Kada spavate sa đavolom, budite se u paklu – tu se mi upravo nalazimo – rekao je jedan ambasador tokom sastanka u Briselu.
Dilemu EU pojačavaju i unutrašnji sukobi oko toga kako da se podijeli teret brige o izbjeglicama i migrantima koji pristižu u blok.
Jedan visoki diplomata je kazao da je EU kupovala vrijeme od 2016. godine, gurajući problem pod tepih tako što je plaćala da se izbjeglice i migranti drže u Turskoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu