Vanir nije bio sveštenik, ali je cijeli svoj život posvetio osobama s intelektualnim teškoćama i nastojao da društvo prepozna njihove darove i vrijednosti. Umro je 2019. u 90 godini.
Žrtve su protiv svoje volje bile prisiljene na seksualnu aktivnost – navodi se u izvještaju, koji je naručen prošle godine i pripremljen od konsultantske grupe sa sjedištem u Velikoj Britaniji, prenosi Gardijan.
A lengthy internal investigation by L'Arche reveals sexual abuse of several women by the movement's founder, Jean Vanier. https://t.co/ScW1BBZe4X
Vatican News (@VaticanNews) February 22, 2020
Tokom istrage koju je naručila dobrotvorna organizacija, šest odraslih žena, koje nisu bile međusobno povezane, optužile su Vanira da su imale seksualne odnose dok su tražile duhovni mir.
Nijedna od zlosatvljenih žena nije bila mentalno bolesna. U saopštenju Larš France istaknuto je da pojedine osobe zbog toga i dalje imaju “duboke traume”. U izvještaju su primjećene sličnosti sa obrascem zlostavljanja sveštenika Tomasa Filipa, koga je Vanir zvao “duhovnim ocem”. Filip je umro 1993. godine, a više žena ga je optužilo za seksualno zlostavljanje zbog čega mu je bilo zabranjeno obavljanje službe.
Čelnici kompanije Larš International, Stefan Posner i Stejsi Kejts-Karnej, bili su u šoku zbog ovih saznanja, osudivši Vanirove postupke.
– Za mnoge od nas, Žan je bio jedan od ljudi koje smo najviše voljeli i poštovali… Niko ne dovodi u pitanje sve dobro što je učinio tokom života, ali ipak ćemo na kraju morati da promenimo sliku o njemu – poručili su oni.
Glavni urednik Katoličke novinske agencije Džej Di Flin rekao je da zaključci izvještaja posebno pogađaju njegovu porodicu: Flin ima dvoje djece sa Daunovim sindromom, od kojih je jedno nazvano Vanir.
– Ovo je pogubno za našu porodicu. Molim vas, molite se za nas, a takođe i za L'Arche – napisao je Flin na Tviteru.
Jean Vanier of L’Arche used ‘mystical explanations’ to justify sex abuse, report finds https://t.co/AHflPzHz9d
— The Irish Times (@IrishTimes) February 22, 2020
Prije nego što se odlučio za dobrotvorni rad, Vanir je radio kao kanadski oficir mornarice i profesor. Posjeta psihijatrijskoj ustanovi navela ga je 1964. godine da osnuje L'Arche kao alternativno okruženje u kojem ljudi sa poteškoćama u razvoju mogu da budu učesnici u zajednici, a ne pacijenti. Dobrotvorna ustanova sada ima objekte u 38 zemalja, u kojima žive hiljade ljudi, sa i bez invaliditeta. Vanir se nije ženio, putovao je svetom da bi podstakao dijalog među religijama, a 2015. godine mu je dodijeljena Templetonova nagrada za duhovno djelo, kao i francuska Legija časti. Bio je predmet dokumentarnog filma prikazanog na filmskom festivalu u Kanu 2017. pod nazivom Žan Vanir, Sakrament nježnosti.
Bio je humanista, filozof, teolog, verski i moralni autoritet, ali i pisac čije je životno djelo nadahnulo generacije ljudi da ne odsutanu u izgradnji društva u kojem ima mjesta za sve. Objavio je tridesetak knjiga, koje su prevedene na 29 jezika i dobitnik je brojnih nagrada.
Susret sa Filipom i nastanak Barke
Godine 1962. doktorirao je filozofiju i započeo predavanja na Univerzitetu u Torontu. Iste godine posjetio je oca Filipa koji je imao službu u jednom mjestu nedaleko od Pariza, gde je 40-ak muškaraca s intelektualnim teškoćama provodilo dane hodajući u krug u svojoj sobi, a neki od njih bili su i u lancima. To je bio njegov prvi susret sa “svetom patnje kojeg do tada nije poznavao”. Taj susret za Žana je bila prekretnica života.
U avgustu 1964. pozvao je dvije osobe sa intelektualnim teškoćama, Rafaela i Filipea, da žive sa njim u seoskoj maloj kući koju je nazvao Larš (Barka). Dijelili su jednostavan svakodnevni život, satkan od uzajamne pomoći i prijateljstva. Žanova namjera nije bila da osnuje zdarvstevenu ustanovu, nego da posveti svoj život odgovarajući na vapaje dvojice prijatelja, čija ga je patnja dirnula. Ipak, mala kuća Larš ubrzo je postala premala da bi dočekala sve volontere koji su željeli da dođu i osobe s intelektualnim teškoćama koji su jedva čekali da napuste tada mučne ustanove.
Na ovaj način pokrenuo je talas otvaranja brojnih ustanova, koje i danas postoje kako u Francuskoj, tako i zemljama širom svijeta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu