Banjalučka porodica Žugor je do početka 90-ih godina i rata u BiH živjela sasvim normalan život. Otac Šaćir je bio sudija za prekršaje, a majka Nazifa viša medicinska sestra. Njihov sin Vahudin pohađao je školu i igrao fudbal u Borcu, Prijedoru i FK Naprijed. Međutim, rat mijenja njegove mladalačke planove.
Prekida medicinski fakultet i 1993. dolazi u Njemačku; bio je to veliki psihički pritisak. Danas, 30 godina kasnije, kaže da mu je osnovni cilj bio opstanak i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za studiranje i pomoć roditeljima koji su kao izbjeglice živjeli u Hrvatskoj.
Danju radio, noću učio
– Danonoćno sam radio. Prvo sam radio kao njegovatelj. Kada sam radio preko dana onda sam noću učio jezik i obratno. Nakon tri godine sam se upisao na renomirani medicinski fakultet u Erlangenu – prisjeća se Žugor, koji je danas direktor Klinike za urologiju u Bambergu, piše DW.
Govoreći za N1 o tome kako je dospio do današnje pozicije ističe da je riječ o kombinaciji više faktora.
– Prije svega, bio sam ambiciozan. Već sa devet godina sam u Banjaluci skupljao papir i zarađivao novac, dobijao nagrade sa 10 godina, bio sam talentovani igrač banjalučkog Borca i kao takav imao želju da pobjeđujem. Pored fudbala bavio sam se i medicinom. Završetkom fakulteta u Njemačkoj imao sam želju da se pored zbrinjavanja pacijenata bavim i naučnim radom. Problemi s kojima sam se suočavao su me dodatno motivisali da razvijem posebnu snagu, ali ima tu i dosta genetike. Iza svega stoji ogroman rad i upornost – navodi Žugor.
Klinika je jedna od 35 koliko ih broji Klinički centar koji zapošljava 5.500 radnika.
Obavio 4.000 operacija
Prof. dr. Vahudin Žugor je pionir robotske hirurgije u Njemačkoj i njome se bavi od 2009. godine. Mnogi ga smatraju vodećim robotskim hirurgom u Njemačkoj i Evropi. U urološkoj klinici u Bambergu je nedavno obavio 1.000 operativni zahvat robotskim sistemom Da Vinči. To mu je ujedno bio i 4.000 otkako je počeo obavljati operacije pomoću robota, 17. oktobra 2018. godine. Najčešće su to karcinomi prostate i bubrega, mokraćnih mjehura ili nadbubrežnih žlijezda.
Njemačke bolnice sve više prepoznaju značaj robotike, prije svega zbog dobrih rezultata. U Njemačkoj je u upotrebi oko 200 robotskih sistema. Prof. dr. Žugor se stručno usavršavao na devet klinika u Njemačkoj i Kembridžu.
– Robotska tehnologija omogućava stabilnost i preciznost izvođenja sitnih pokreta u tijelu bolesnika, a dodatna stabilnost robotske ruke uz visokokvalitetnu kameru omogućavaju veliko uvećanje i vrhunsku vizualizaciju tkivnih struktura – kaže prof. dr. Žigor.
Operiše i karcinom bubrega
Napominje da kombinacija tehnologije uz iskusnog operatera i odabir pogodnih karakteristika bolesti kod pacijenta garantuju najbolje ishode operativnog zahvata.
– U zadnje vrijeme imam puno više slučajeva liječenja uznapredovale bolesti nego prije. Jedan od razloga je korona, zbog čega ljudi nisu išli redovno na preglede, a drugi je što se mora obavljati edukacija pacijenata, da moraju ići redovno na preglede kako bi se bolest lokalizovala u ranoj fazi. Tada su mogućnosti za izlječenje puno veće – navodi on.
Dodaje za N1 kako 90 odsto ljudi koje operiše, pogotovo po pitanju kancera prostate, najčešćeg onkološkog oboljenja u Evropi, izliječi, dok preostalih 10 odsto mora imati dodatnu terapiju.
Osim što je vanredni profesor na Univerzitetu u Kelnu, Vahudin je tutor i mentor mnogobrojnim studentima i urološkim ljekarima. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja.
Životna želja
Mnogi pacijenti iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja dolaze na liječenje u Bamberg i od Žugora traže pomoć i savjet. Mnoga teška urološka oboljenja, koja se ne mogu tehnički obraditi u BiH su u domenu doktora Žugora, koji je ujedno i jedini robotski urolog iz BiH u Evropi.
– Moj cilj i životna želja je da jednog dana dođe robotska hirurgija i u moju BiH. Za jedan takav projekt je potrebna specijalna infrastruktura, ogromna motivacija i edukacija kompletne robotske ekipe i medicinskog tima. Trenutno nema takve robotike i hirurgije u BiH, ali se nadam da će jednog dana naše znanje i iskustvo koje smo sticali vani, biti iskorišteno i upotrijebljeno i u našoj matičnoj domovini – kaže prof. dr. Vahudin Žugor za DW.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu