Politika

"Formula za život na ovim prostorima" Đokić o Dejtonskom mirovnom sporazumu

Dejtonski mirovni sporazum uspostavio je mir, trasirao stabilnost za život ljudi u BiH i to je formula za život na ovim prostorima, jer bi svaka druga vjerovatno bila problematična, rekao je predsjednik Socijalističke partije (SP) Petar Đokić.

"Formula za život na ovim prostorima" Đokić o Dejtonskom mirovnom sporazumu
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Mislim da je Dejtonski sporazum bio prava mjera života, stabilnosti i mira svih ljudi u BiH. Vjerujem da tu mjeru treba trajno poštovati, ne samo da joj se vratimo, i BiH u tom smislu niti će biti ugrožena, niti će biti narušena stabilnost, niti može biti ugrožen mir – rekao je Đokić Srni.

On je istakao da danas postoji problem odnosa i života u BiH, a napomenuo je da su na dejtonskim rješenjima radili veoma umni ljudi koji su našli mjeru kompromisa u kojoj niko nije bio pobjednik, ali niko nije bio ni poražen.

Pročitajte još

– Problem Dejtonskog sporazuma ili onih koji se odnose prema njemu jeste što je neko i tada, a sve vrijeme i poslije toga, imao vrlo vidljive skrivene ciljeve u samim dejtonskim rješenjima koji su trebali u potpunosti da izmijene ukupne odnose u BiH i da oni po proteku nekog vremena od 10 i 20 godina budu bitno drugačiji – napomenuo je lider SP-a.

U nedjelju, 21. avgusta, navršava se 26 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH.

Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.

Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.

Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu