On je potpisao uredbe prema kojima se stvara nova venecuelanska država Esekibo, stvara komisija za njenu odbranu, sektor državne naftne kompanije i izdavanje dozvola za istraživanje energenata, između ostalog.
Kako se navodi, Maduro je imenovao generala Aleksisa Rodrigeza Kabelja za administratora teritorije i naredio stvaranje komisije za odbranu i oporavak Eskiba, kao i osnivanje regionalnog ogranka venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA.
Najavljeno je i da će stanovnicima Eskiba biti dodjeljena dokumenta Venecuele.
Inicijativa dolazi samo dan nakon najave da će SAD izvesti vojne vježbe u Gvajani, uključujući i Esekibo, što je Venecuela protumačila kao čin provokacije.
Maduro je prvi put dao i vremenski okvir za sprovođenje planova: Godina 2030. ili kasnije da “ispuni mandat ljudi koji su glasali za“.
Očekuje se da će venecuelanski lider u narednih nekoliko dana otići u Moskvu, na već zakazano putovanje, navodi Kremlj.
Građani Venecuele su na referendumu 3. decembra glasali za polaganje prava na teritoriju Esekibo, koja je bogata naftom i mineralima, a koju kontroliše susjedna Gvajana.
Teritorija Esekiba sa 159.500 kvadratnih kilometara čini dvije trećine Gvajane.
Venecuela tvrdi da joj je ta teritorija oteta kada je granica sjever-jug povučena prije više od jednog vijeka, dok Gvajana ističe da ponašanje Venecuele predstavlja direktnu prijetnju miru i bezbjednosti Gvajane i da ugrožava mir i bezbjednost čitavog regiona.
Gvajana se još nije zvanično oglasila.
Vlasti Gvajane su pitanje iznele Savjetu bezbjednosti UN gdje je u petak održan sastanak iza zatvorenih vrata, međutim, konkretne odluke nije bilo.
Ministar odbrane brazilske vlade Hoze Musio izjavio je u petak da Brazil prati krizu između Venecuele i Gvajane kako bi spriječio da se zemlja koristi kao instrument diplomatskog incidenta između susjeda.
Analitičar Miletić: Sve je to samo zbog izbora
Za sada ne postoje neke indicije koje pokazuju da postoji prava volja Venecuele da anektira teritoriju Gvajane, izjavio je danas analitičar Ivan Miletić povodom zahtjeva predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od državne naftne kompanije da izda dozvole za eksploataciju u Gvajani, i njegovog predloga da Narodna skupština usvoji zakon kojim bi ta oblast postala dio Venecuele.
On je za Tanjug rekao da analize koje do sada pristižu pokazuju da je to sve za unutrašnju potrebu predsjednika Madura zbog važnih izbora iduće godine, kako bi se ukinule sankcije Venecueli.
– On koristi ovu priliku i temu koja je emotivno vrlo važna za sve Venecuelance da ih mobiliše da izađu na izbore i glasaju za njega iduće godine – rekao je Miletić.
Da li sve odgovara Rusiji?
Prema njegovim riječima, opasnost od sukoba leži u tome što je to stari konflikt zamrznut pre 150 godina, koji je kolonijalno naslijeđe Latinske Amerike, i dodaje da ima još nekoliko država koje imaju slične probleme sa nedefinisanim granicama još iz kolonijalnog vremena.
– Sve je definisano resursima, i vjerovatno predsjednik Maduro želi da izađe na tu scenu kao predsjednik države koja je veliki proizvođač nafte, da bi mogao da utiče na to koliko će se nafte eksploatisati jer realno, rezerve su veličine takve da su veće nego koje ima Kuvajt, te koje su pronađene na samom moru koje Gvajana može da koristi – naveo je on.
Odgovarajući na pitanje kako na dešavanja u Južnoj Americi gleda Vašington, Miletić je rekao da će se Vašington držati pravila međunarodnog prava i nepovredivosti granica.
– Pitanje je da li Venecuela za ovako nešto ima podršku Rusije, pogotovo što Rusija preuzima upravljanje Briksom od januara, i vjerovatno joj neće odgovarati takva jedna vrsta žarišta jer bi se ona uklopila u cijelu priču o lošem Putinu, lošoj Rusiji, tako da je moguće da će i Rusija malo ugasiti to žarište jer i njoj to neće odgovarati – ocenio je Miletić, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu