Jedan od najboljih prijatelja tokom prazničnih dana je dobra knjiga, jer ona ima moć da nam rasvijetli ljudske odnose, pokaže prave ljubavi, pruži korisne savjete, ali i utjehu.
Istina je da svaki period našeg života obilježe ljudi koji se baš tada pojave, život ih donese i svako od njih ima svoju ulogu, a svaka je za nas korisna lekcija. Isto je i sa knjigama. Ništa nije slučajno, pa tako ni odabir knjiga za čitanje. Svaka od njih donosi pouku i pomaže nam da savladamo lične drame i dileme.
Budući da dolaze praznici imaćemo možda nešto više vremena da se posvetimo čitanju, pa smo zamolili bibliotekarku Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Aleksandru Glišić da izabere djela koja bi bila dobra da kvalitetno popunite vrijeme.
Glišićeva je za čitaoce Glasa Srpske odabrala pet naslova idealnih za čitanje ove zime.
“Kod kuće: Kratka istorija privatnog života”
Aleksandra Glišić je istakla da u maloj biblioteci knjiga koje namjeravate da pročitate za vrijeme praznika svakako bi trebalo da se nađe djelo “Kod kuće: Kratka istorija privatnog života” Bila Brajsona.
– Ovo je bajka za odrasle i dokumentarno štivo. Dva u jednom, bez sumnje. Bil Brajson je pisac vrijedan pažnje i nikako ne biste smjeli da ga zaobiđete tokom čitalačkog staža, ali “Kod kuće” mi se posebno nameće za čitanje u prazničnim danima. Čak i ako ne namjeravate da praznike provedete kod kuće, ova knjiga je savršen partner i na putovanju. Sa sobom nosi poseban dašak kućne atmosfere, a opet imate utisak da sa njom obilazite cijeli svijet – objasnila je ona.
Ispričala je da je pisac putovanje započeo u sopstvenoj kući, starom parohijskom domu u Norfoku, idući od sobe do sobe i razmišljajući o tome kako su nastale stvari u običnom životu.
– Ako vam sve ovo nije dovoljno kao preporuka, ne zaboravite da je kritika rekla da je ovo “jedna od najzabavnijih i najpronicljivijih knjiga koje su ikada napisane o tome kako živimo” – zaključila je Glišićeva.
“Osam detektiva”
Za sve ljubitelje kriminalističkih priča Glišićeva ističe da je Aleks Pavezi napisao poslasticu među koricama romana “Osam detektiva”.
– Mora se priznati da nigdje nema tako zamršenih zapleta kao u engleskim krimićima, a ovaj je baš takav, nastao na tradiciji romana Agate Kristi. Priča seže u prošlost i prati profesora matematike i autora kriminalističkih priča, koji je shvatio da sve te priče slijede jednostavan skup pravila. A zatim je sva ta pravila dokučio. U međuvremenu je prošlo 30 godina i profesor živi sam na malom mediteranskom ostrvu. Njegovu mirnu svakodnevicu uzburkaće književna urednica koja želi da ponovo objavi njegove priče – navela je Glišićeva.
Kako je kazala, kao čitalac imaćete priliku da uzmete olovku i papir u ruke i da pratite tragove kroz sedam priča, ali i ništa manje značajne tragove u dijalozima pisca i urednice.
– Uživanje za ljude koji vole da detektivske zavrzlame prate u knjigama, a ne na ekranu. Ko odluči da uđe u ovu avanturu, neće zažaliti. Još ako praznici budu snijegom omotani, ugođaj će biti potpun – dodala je ona.
“Đakuzi u liftu”
Riječ je o knjizi Mirjane Đurđević, a prema riječima Aleksandre Glišić postoji samo jedno pravilo kada je riječ o knjigama ove autorke koje glasi: Nemojte da ih čitate ako ne smijete da se smijete iz zdravstvenih razloga (hirurški zahvati, kašalj i sl.).
– Kad uronite u svijet junaka ove višestruko nagrađivane književnice pripremite se da ćete plakati od smijeha. Ali bukvalno. To istovremeno ne znači da ona piše lagane komedije. Mirjana Đurđević se kroz lik prljave inspektore Harijete na ulicama Beograda bori sa najvećim pošastima moderne Srbije. “Đakuzi u liftu” se bavi problemom divlje gradnje u Beogradu. Uz takvu galeriju likova nema šanse da zaspite dok je na pročitate – rekla je ona.
Dodala je da ako vam se svidi ovaj roman, imate priliku da pročitate još nekoliko romana o prljavoj inspektorki Harijeti.
“Adio, kauboju”
– Ako ste dovoljno hrabri da se usred zime zaputite u Dalmaciju, ali i da ispitate sopstvena osjećanja, onda je roman “Adio, kauboju” Olje Savičević Ivančević idealna knjiga za vas. Osim što je svojevremeno dobio nagradu “T portala” za najbolji roman na hrvatskom jeziku i najbolji roman u prevodu na francuski jezik, ovo je i lijek za dušu za prave ljubitelje književnosti – kazala je Glišićeva.
Prema njenim riječima pomalo i jugonostalgična, divna i surova koliko i dalmatinska stvarnost, ovo nije knjiga koju ćete pročitati i odmah zaboraviti.
– Ovo je književnost kao potvrda da granice na Balkanu, osim onih administrativnih, ne postoje. I da nas geografija povezuje više od istorije. Da nije tako, onda se ne bismo odlično razumjeli sa obje strane Velebita, mada su to, politički gledano, dvije države. Nije lako prepričati roman koji je toliko slikovit, da bi mogao da se pretvori u balkanski vestern, ali i u filmski mjuzikl, sa holivudskim budžetom – ispričala je ona i dodala da ćete uz ovog kauboja da plačete ako niste stijena na kojoj se radnja odvija.
“Cuker Laza”
Glišićeva je istakla da je “Cuker Laza” djelo iz oblasti publicistike čiji je autor Živojin Petrović i da je posvećeno “najšašavijem bogatašu Srbije svih vremena”.
– Baš onako kako izdavač primjećuje, “oduvijek je bilo bogataša ovakvih i onakvih, ali takvog kao što je početkom 20. vijeka bio junak ove knjige – Srbija teško da će ikada više imati”. Riječ je o knjizi koja otkriva brojne interesantne detalje iz života ovog neobičnog i danas skoro sasvim zaboravljenog ekscentrika koji je ostavio dubok trag u istoriji svoga grada, ali i zemlje čija je štampa nadugačko i naširoko pisala o njemu – istakla je ona.
Naglasila je da kad se udobno smjestite među korice ove knjige poželjećete da putovanje kroz istoriju traje što duže.
– Ne bi bilo loše ni kada bi to putovanje dobilo svoju filmsku verziju. Ovo je preporuka za čitanje za one koji i tokom praznika vole da istražuju – poručila je Glišićeva, prenosi Glas Srpske.