Negativna statistika nastavlja se i u 2024., za prva dva mjeseca imamo više umrlih nego rođenih. Negativni priraštaj u februaru je skoro 4.000. Demografi upozoravaju da bi za 40 godina moglo da bude 2,6 miliona državljana Srbije manje. Iako država pokušava da popravi brojke mjerama populacione politike, one za sada nisu donijele velike promjene.
Da iz godine u godinu imamo sve negativniji prirodni priraštaj nije novina. Već 30 godina je tako. Kako kažu stručnjaci, demografski trendovi se sporo mijenjaju, te se u budućnosti ne može očekivati da smanjenje i starenje populacije u Srbiji prestane, ali se taj proces može usporiti.
– Jedini način jeste temeljna promjena društvenog sistema i opšte sistema vrijednosti, dakle društvo zasnovano na beskrupuloznom jurenju profita, dakle nije društvo kojem možete očekivati da će se bilo ko dugo trajno osjećati bezbjedno, a pogotovo dovoljno bezbjedno da računa na to da će moći tokom svog života da odgaja i svoju djecu – kaže Aleksa Vukašinović, sociolog.
– Potrebno je da imamo nivo rađanja iznad nivoa prostora reprodukcije, što znači iznad dva djeteta po ženi, i da se to tako zadrži najmanje nekoliko decenija. To negdje u Evropi nije slučaj, pričamo kod razvijenih zemalja, u Evropi kao i u Americi, kao i u najrazvijenijem dijelu svijeta. Nigdje to nije slučaj i samim tim je teško očekivati da Srbija može bilo kakvim pronatalitetnim mjerama da to postigne. Populaciona politika trebalo bi da ima sva tri ona stuba za svoje djelovanje, to znači da pored mjera pronatalitetne politike, podizanja nivoa rađanja, moramo da imamo i mjere za adekvatno sprječavanje visokih stopa smrtnosti koje su u odnosu na evropske zemlje na visokom nivou i između ostalog da imamo jasnu politiku prema migracijama – kaže Ivan Marinković.
Mnogi parovi od kojih se očekuje da utiču na povećanje nataliteta, ekonomske faktore vide kao glavnu prepreku za širenje porodice – ne posjeduju nekretninu, imaju nedovoljno visoka i stabilna primanja ili nemaju posao niti bilo kakvu sigurnost u pogledu budućnosti, što za posljedicu ima odlaganje roditeljstva. Prosječna starost žene pri rađanju prvog djeteta je skoro 29 godina dok je prije deceniju bila za 5 godina niža.
– Dakle, naravno, kako dolazi do emancipacije žena i one naravno stiču svijesti i razumjevanje da one nisu samo mašine za reprodukciju, ali isto tako, to ne znači da je žena što je emancipovanija ona manje hoće da bude majka ili manje ima potrebu da ima djecu ili porodicu ili da postaje antiporodična a priori. To nije tačno. Bez obzira na kom nivou svijesti i emancipacije ona bila, dakle, ona postaje jedan, uslovno rečeno, rob tog mehanizma svakodnevnog ekonomskog jurenja i ekonomskog izrabljivanja i ona tu jednostavno nema, najčešće nema kad da se ni posveti ni planiranju, a kamoli ostvarivanju roditeljstva, majčinstva – kaže sociolog Aleksa Vukašinović.
U razvijenim zemljama nepovoljan trend u velikoj mjeri koriguju migracije, pa dolaskom mlađih koji osnivanju porodice u tim zemljama, depopulacija nije izražena.
U Srbiji međutim – migracije idu obrnutim smjerom.
– Kod nas je, u suštini, jedan proces u kome mladi odlaze, mladi su emigracija, a imigracija, kada pričamo o povratnicima u našu zemlju, to su, prije svega, naši ljudi koji su završili svoj radni vijek u inostranstvu i sada se vraćaju kao penzioneri, odnosno, stara lica, što, znači, dodatno narušava našu starosnu strukturu i utiče na naš mortalitet. Tako da kažem, kod nas je ta situacija, ta demografska, dvostruko negativna usljed, da kažem, migracionih tokova koji su aktuelni. – kaže Ivan Marinković.
Mjere populacione politike
za prvo dijete (jednokratno) 6.193 KM
Jednokratna pomoć za rođenje drugog i trećeg djeteta 2.064 KM
Za drugo, treće i četvrto dijete pomoć se isplaćuje u ratama 5.494 KM za drugo dijete (u 24 rate), 32.964 KM za treće dijete (u 120 rata), 49.446,533 KM za četvrto dijete (u 120 rata).
Paušal za nabavku opreme za djecu 114 KM
pomoć države majka pri kupovini/izgradnji prvog stana ili kuće
Sagovornicu ističu da je država je povećavanjem jednokratnih pomoći i određenim mjerama populacione politike doprinijela zagovaranju rađanja, ali izostaje dugoročna podrška u kasnijem dječijem dobu zbog čega negativna statistika je i dalje u porastu, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu