Društvo

(FOTO) "Ljekari se bore za život bebe" Način kako da zaštitimo sebe i djecu od velikog kašlja i morbila, bolesti koje u 21. vijeku ne bi trebale da postoje

Pet beba Srbiji umrlo je od velikog kašlja od juna prošle godine do danas. Prema novim podacima Instituta "Batut", od 1. do 31. januara ove godine na teritoriji Srbije prijavljena su 253 slučaja pertusisa, polovina zaražene djece u Beogradu od njih 70 je hospitalizovana, ljekari se bore za život bebe.

(FOTO) "Ljekari se bore za život bebe" Način kako da zaštitimo sebe i djecu od velikog kašlja i morbila, bolesti koje u 21. vijeku ne bi trebale da postoje
FOTO: PIXEL-SHOT/SHUTTERSTOCK

I dok je veliki kašalj u punom zaletu, oko Srbije se steže i obruč epidemije morbila.

FOTO: PIXEL-SHOT/SHUTTERSTOCK
FOTO: PIXEL-SHOT/SHUTTERSTOCK

Veliki kašalj i male boginje su opasne bolesti koje u 21. ni ne treba da postoje. Nama se vraćaju bolesti koje treba da budu iskorijenjene, jer za njih već decenijama postoji bezbjedna i efikasna vakcina, slažu se ljekari. Ono što je problem, to je što i dan danas ima onih koji zagovaraju pogubnu ideju da se ne treba vakcinisati, zbog čega nam je opao kolektivni imunitet, jedina odbrana javnog zdravlja.

– Svako ko zagovara da se djeca ne vakcinišu je direktno kriv za smrt djece – direktan je i oštar epidemiolog dr Nebojša Bohucki.

Samo u Srbiji se do skoro 50 godina sprovodila uspješna vakcinacija, zahvaljujući kojoj su milioni spašeni. Ipak, zbog jakog antivakserskog lobija, mora dezinformacija, ekspanzije društvenih mreža gdje se sulude ideja najčešće i šire, ali i korona virusa, broj oboljelih od bolesti koje u 21. vijeku ne bi trebalo ni da postoje sve je veći.

Infektolog dr Ivana Gmizić i pedijatar dr Saša Milićević gostujući u Jutro na Blic ističu da je veliki kašalj izuzetno zarazna bolest, koja se prenosi kapljičnim putem, daje teške kliničke slike sa fatalnim posljedicama po najmlađu populaciju.

FOTO: BLICTV/SCREENSHOT
FOTO: BLICTV/SCREENSHOT

Dodatni problem predstavlja i to što u početku, a pogotovo kod male djece, veliki kašalj daje kliničku sliku koja može ličiti na bilo koju infektivnu zarazu.

– Počinje kao veliki broj infektivnih bolesti. Vrlo često liči na grip u početku – ističe dr Ivana Gmizić, navodeći da je veliki kašalj bolest koja se najviše u svijetu može prevenirati, jer već decenijama postoji odlična vakcina protiv nje.

Ako ste bili u kontaktu sa zaraženim, odmah na test

Ako postoji podatak da je osoba bila u kontaktu sa nekim ko ima tegobe slične velikom kašlju, trebalo bi što prije da se testira, kaže dr Gmizić.

– Najbolje je otkriti bolest na samom početku, kako bi se prevenirala i počelo sa adekvatnom terapijom na vrijeme – kaže dr Gmizić.

Iako stariji mahom imaju lakše kliničke slike, bolest prenose na mlađe koji ili nisu vakcinisani ili su u procesu vakcinacije i upravo to slabljenje kolektivnog imuniteta dovodi do epidemije i fatalnih ishoda kod najosjetljivijih.

Trudnice mogu da prime vakcinu bez ikakvih posljedica

Dr Saša Milićević, pedijatar, navodi da se kod djece veliki kašalj nekada jako teško prepoznaje, te da roditelji dovedu dijete zbog zapaljenja uha ili konjuktivitisa, a ispostavi se da je situacija mnogo komplikovanija.

– Nekada može da se desi da od kašlja dobiju zapaljenje uva. Roditelji dođu i kažu da se beba hvata za uvo, onda utvrdimo da kašlje, a u stvari taj simptom bude indikator. Nekada može i kila da izađe od tako jakog kašlja… Djeca dobiju konjuktivitis od napornog kašlja, jave se očnom ljekaru, koji otkrije da je u pitanju veliki kašalj. Cijeli komšiluk čuje da to dijete kašlje, ko to jednom doživi teško može da zaboravi – kaže dr Milićević.

Ističe da je najbolja zaštita za mališane i tek rođene bebe upravo vakcinacija trudnica.

– Ta vakcina je bezbjedna i ne ostavlja nikakve posljedice po trudnice – kaže dr Milićević.

Morbile se vraćaju na velika vrata

Da se bolesti koje su prethodnih 50 godina bile prisutne samo kao pojedini slučaj, doduše sa povremenim epidemijama, vraćaju ponovo na velika vrata potvrđuju i slučajevi epidemije morbila u Rumuniji i Tuzlanskom okrugu u Bosni i Hercegovini.

FOTO: BLICTV/SCREENSHOT
FOTO: BLICTV/SCREENSHOT

– Vraćaju se bolesti koje su nekada bile iskorijenjene vakcinom. Mi smo već imali veliki broj oboljelih od malih boginja u periodu od 2017-2018. godine. Nažalost, pored sada velikog kašlja, možemo da očekujemo i male boginje, baš zbog pada broja vakcinisanih. Dakle, možemo nažalost da očekujemo epidemiju – kaže dr Ivana Gmizić.

Ljekari napominju da morbile posebno mogu da izazovu ogromne zdravstvene komplikacije poput upale mozga i pluća.

Pedijatar dr Saša Milićević napominje da i dalje postoji nada da se epidemija morbila neće desiti u Srbiji, ali, s obzirom na to da je naše okruženje već u ozbiljnoj situaciji kada je ova bolest u pitanju, nije isključena mogućnost da se i kod nas pojave uskoro.

– Poremetili smo taj imunitet krda, izgubili smo ritam vakcinacije -upozorava dr Milićević.

I stariji da se vakcinišu protiv morbila

Gosti Jutra na Blic napominju i da se vakcina protiv velikog kašlja i morbila, takozvana MMR vakcina, mogu primiti i u kasnijem životnom dobu.

– Apsolutno treba primiti vakcinu. Važno je da kažemo da i odrasli mogu da se vakcinišu protiv morbila, ako su na primjer primili samo jednu dozu ili ako su rođeni prije 1970. godine, mi smo savjetovali da prime vakcinu i tako spriječe male boginje. Naročito sada ako se očekuje veliki broj zaraženih – kaže dr Gmizić.

Djetetu curi nos, pa umre za sat vremena

Veliki kašalj u Srbiji nije zabilježen 15 godina, za morbile se mislilo da će do 2000. godine biti potpuno iskorijenjena bolest, međutim, mi danas imamo potpuno obrnutu situaciju.

Kako ističe epidemiolog dr Nebojša Bohucki, svako ko zagovara da se djeca ne vakcinišu direktno je odgovoran za njihovu smrt.

– Svako ko zagovara da se djeca ne vakcinišu, a ima među njima i zdravstvenih radnika i doktora i medicinskih sestara, je direktno kriv za smrt djece. Jednostavno, treba zabraniti rad zdravstvenim radnicima i pozvati ih da krivično odgovaraju ako zagovaraju da se djeca ne vakcinišu – ističe dr Nebojša Bohucki.

Napominje da roditelj ne može da zna da će beba kojoj curi nos umrijeti za koji sat, a jedina strategija je vakcinacija.

Objašnjava da je za popravku trenutnog stanja oko vakcinalnog obuhvata, koji je u u prvoj godini vakcinacije 90 odsto, u drugoj 80 odsto, i što je kolektivni imunitet narušen, neophodno da prođe mnogo mjeseci da bi se vratili u stanje visokog kolektivnog imuniteta – 95 odsto.

prehlada zima vrijeme
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Epidemiolog dr Zoran Radovanović takođe potvrđuje za Blic da je petovalentna vakcina, koja štiti od pet bolesti, efikasna. Zato nemamo difteriju, tetanus, dječju paralizu i oboljenja izazvana Hemofilusom influence tipa B.

– Suština je da je veliki kašalj opasan za odojčad zato se vakciniše posle navršenih osam nedjelja života, poslije drugog mjeseca života. Prije toga ne može da primi vakcinu, jer nema dovoljno zreo imuni sistem – kaže dr Zoran Radovanović.

Jednu zaštitu tek rođenoj bebi može dati majka. Ukoliko je vakcinisana u trudnoći ili ukoliko je skoro preležala veliki kašalj, beba će biti zaštićena po rođenju, istakao je dr Radovanović za Blic.

Ekspanzija morbila u Evropi, takođe, je posljedica slabe vakcinacije

Prema riječima dr Nebojše Bohuckog, morbile su najzaraznija bolest koja je svetu poznata. Drugim riječima, ako neko ima morbile, kašlje, iskašljava virus i izbacuje ga u okruženje, gotovo 100 odsto nevakcinisanih u tom okruženju će da oboli!

Pročitajte još

Lijek kojim se liječe morbile ne postoji, a jedino što sprečava da se ova bolest pojavi jeste vakcinacija. Zapravo, kada bi se svi pridržavali obaveznog kalendara vakcinacije, kojom je propisano i davanje MMR vakcine, ova bolest danas ne bi ni postojala!

Kako je kaže doktor Bohucki, vakcina se prima do druge godine života i u sedmoj godini, pred polazak u školu.

– Ko primi dvije doze, bilo koje, može i monovalentna ili trovalentna MMR, on je zaštićen preko 95 odsto, čak 98 odsto, a to znači postojan i i dugotrajan imunitet. Vakcina je odlična i pomoću ovog načina može da se postigne kontrola broja oboljelih od morbila, da bude malo oboljelih – kaže dr Bohucki.

Mislilo se da će morbile biti iskorijenjene do 2000. godine

Posebno ističe da se 70-80-tih, godina kada je napravljena vakcina i kada je ušla u upotrebu većeg broja zemalja, mislilo da će do 2000. godine morbile nestati sa lica planete Zemlje.

Međutim, ističe doktor, 2024. imamo problem sa prijetećom epidemijom u čitavoj Evropi zato što je opao vakcinalni obuhvat.

– To je vakcina koja je u upotrebi više od pola vijeka, pokazalo se koliko je pouzdana i bezbjedna, nema razloga za bilo koju zabrinutost. S druge strane lijeka protiv ove bolesti nema. To je jako važno reći, jer obično kada pričamo o zaraznoj bolesti, pričamo o prevenciji i liječenju. U prevenciji imamo odličnu vakcinu, ali lijek koji djeluju na sam ovaj virus nemamo. Zato je priča o borbi protiv morbila priča o imunizaciji i postizanju i održavanju visokog vakcinalnog obuhvata od 95 odsto – kaže sagovornik.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu