Gradska biblioteka Olovo ima više od 1.000 redovnih korisnika. Tu su i korisnici koji dolaze za vrijeme raspusta u Olovo ili pak oni koji iz inostranstva dolaze u taj grad na odmor, gdje im nezaobilazno mjesto postaje biblioteka.
Posjete su zabilježene i u periodu korone. Radi se o prilično velikom broju onih koji čitaju knjige s obzirom na to da na području opštine Olovo živi između 8.000 i 9.000 stanovnika.
Sanela Kaikčija, direktorka Gradske biblioteke Olovo, rekla je da želja da radi s knjigama i u ambijentu gdje su knjige postoji još od djetinjstva. Nakon što je godinama radila u biblioteci kao bibliotekarka, sada je na poziciji direktorke i trudi se da na sve moguće načine bude angažovana na promociji kulturnih događaja na tom području. Organizuju druženja, promocije knjiga, priredbe…
– Biblioteka je počela s radom još 1950. godine. Na početku je to bio prostor kao čitaonica. Biblioteka je mijenjala svoje prostorije; obično su to bili mali, skučeni prostori, neuslovni za rad. Od prije dvije godine smo u novom ambijentu, u novoj, lijepoj, moderno dizajniranoj biblioteci. Sada imamo 300 kvadrata prostora. Imamo mogućnost da radimo promocije, izložbe, druženja, predavanja, seminare – pojasnila je Kaikčija.
Biblioteka ima oko 25.000 naslova. Međutim, 2014. godine je bila poplavljena i tada je uništeno skoro 5.000 knjiga. Značajan fond je izgubljen, ali ta se institucija oporavlja od gubitka kupovinom knjiga putem Fondacije za bibliotečku djelatnost, poklonima građana i drugih ljudi iz Bosne i Hercegovine, te kolega iz drugih biblioteka.
– Imamo 1.007 korisnika. Od tih 1.007 ne možemo reći da su svi redovno aktivni. Imamo oko 200 ili 300 korisnika koji su van Bosne i Hercegovine, ali redovno, prilikom godišnjih odmora ili raspusta dolaze u našu biblioteku. Imamo i 20-ak članova iz drugih gradova – istakla je Kaikčija.
Smatra da stanovnici Olova jako puno čitaju.
– Imamo između 8.000 i 9.000 stanovnika na području opštine Olovo, mnogo ljudi je migriralo, znamo već iz kojih razloga. Oko deset odsto stanovnika čita – navela je Kaikčija.
Prema njenim riječima, danas je velika borba sa tehnologijom i digitalizacijom.
– Ali, mi balansiramo. Trudimo se ići u korak s vremenom. Moramo ići ka toj digitalizaciji i ponuditi, recimo, digitalizaciju naše Zavičajne zbirke. Jako je važno da ima negdje spaseno, da je onlajn dostupno, ali isto tako ne možemo zanemariti i pobjeći od tradicionalnog načina rada biblioteke. Mislim da je to spoj modernog i tradicionalnog. Našim korisnicima pokušavamo prenijeti, posebno omladini i dječici, da treba koristiti i jedno i drugo, ali na pametan način. Moramo i iz jednog i drugog uzeti ono što nam je korisno – poručila je Kaikčija.
Gradsku biblioteku u Olovu posjećuju svi, svih starosnih dobi. Za ovako uspješan rad svakako je zaslužna i činjenica da osluškuju potrebe korisnika.
– Nastojimo pribaviti naslove koji su najčitaniji i u svijetu i kod nas, kako bi naši tinejdžeri, ali i stariji korisnici, mogli pratiti trendove. Međutim, voljela bih da možemo više ponuditi djeci uzrasta od pet do 12 godina. Tu nam je oskudan fond. Dobro bi nam došlo bogaćenje dječijeg fonda – pojasnila je Kaikčija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu