Film opisuje vrijeme u kojem je sniman i fokus je na buntovnoj djevojčici koja pokušava da razriješi misteriju oko ubistva svog oca, prenosi Blic.
Tijana nije željela da nastavi da se bavi glumom, već je odmah nakon snimanja ovog filma upisala svjetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, i završila ga u roku.
Uslijedio je posao za jednu produkciju u Tel Avivu, a danas rijetko dolazi u Srbiju. Prije tri godine došla je kako bi promovisala svoj roman i potom se vratila u Izrael.
Jednom prilikom je ispričala da je bilo veoma teško započeti život izvan granica naše zemlje.
Nije se mnogo promijenila, te bi je vjerovatno prepoznali da je sretnete na ulici.
– U Izrael sam otišla prije tri godine, preselila sam se tamo. Tamo imam i familiju koja mi je velika podrška. Radim dva posla, držim plesne časove kubanske salse i radim projekte u produkciji. Nedavno sam završila veliki film jednog od najpoznatijih izraelskih reditelja. Teško je i naporno. Ali ako imate ambiciju, onda dogurate negdje. U pauzama između projekata pišem – ispričala je Tijana jednom prilikom i dodala da joj je bilo teško da uspije na drugom kontinentu.
– Sve je teško. Krećete iz početka, sve. Bila sam ranije u Izraelu kao turista. Jedno je biti turista, a drugo je živjeti tamo. Od jezika, kulture, koja je meni prijemčiva i bliska. Meni je to bio izazov, a ne nešto najteže. Gledala sam to pozitivno i upoznala sam tamo ljude iz cijelog svijeta. Naučila novi jezik i stvari. Živim potpuno drugačiji život, ali to ne znači da mi ne nedostaju stvari iz Srbije, a posebno ljudi. Najteži dio je kada morate da vodite sami računa o sebi, u smislu da sama moram da se brinem o svemu i vodim računa da li ću preživjeti. U Srbiji nisam to morala. Najteži trenutak mi je bio odlazak odavde, a nakon toga smrt mog oca, koja se dogodila samo dva mjeseca nakon mog odlaska u Tel Aviv. U jednom trenutku se mnogo stvari desilo. Preseljenje, potom porodični nesrećni događaj. Cijeli taj težak period koristila sam za pisanje. Pisanje je jedna vrsta terapije i svaki oblik umjetnosti – iskreno je govorila Kondićeva.
Istakla je da je lik Nataše bio sličan njenom privatnom životu.
– Bila sam buntovna kao Nataša, ali ne toliko drastično. Bila je prilično slična meni, s obzirom na godine i veoma suprotan stav jedne tinejdžerke tog vremena. Reditelj me je vodio i učio iskazivanju emocija, o istini za kojom svi tragaju na filmu i javi – rekla je svojevremeno Tijana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu