Na osnovu 99,5 odsto prebrojanih glasova, Borić je osvojio 55,87 odsto glasova, ispred kandidata desnice Hozea Antonija Kasta, koji je osvojio 44,13 odsto, objavila je Izborna komisija Čilea, a Borić će formalno stupiti na dužnost 11. marta sljedeće godine.
Nakon proglašene pobjede, rekao je da će se boriti protiv ekološki štetnih projekata, među kojima su kopanje bakra i zlata, prenio je Rojters.
– Uništavanjem svijeta, uništavamo sebe. Ne želimo više projekte koji uništavaju našu zemlju, zajednicu – poručio je on.
Protivnik Kast je u nedjelju uveče priznao poraz i čestitao budućem predsjedniku hrvatskog porijekla, prenosi B92.
Čileanci su naizborima birali između najrazličitijih opciija u posljednjih nekoliko decenija, pri čemu su kandidati nudili potpuno drugačije vizije o svim pitanjima, od penzija i privatizacje, do ljudskih prava.
Izjašnjavali su se između Borića, 35-godišnjeg bivšeg lidera studentskih protesta, povezanog sa Komunističkom partijom i ultra-konzervativnog Kasta koji se povezuje sa brazilskim predsjednikom Žairom Bolsonarom, a poznat je i po tome što brani bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, piše Rojters.
Borić čiji je otac hrvatskog porijekla, biće najmlađi predsjednik u istoriji Čilea i, kako piše Njujork tajms, najliberalniji poslije Salvadora Aljendea.
Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 21. novembra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu