Politika

HLADNIM ORUŽJEM POBILI OKO 200 SRBA Pupovac: Ustanak uslijedio nakon prvog masovnog pokolja

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac rekao je da je ustanak protiv fašizma bio veličanstvena antifašistička borba koja je uslijedila nakon prvog masovnog pokolja Srba u Hrvatskoj.

HLADNIM ORUŽJEM POBILI OKO 200 SRBA Pupovac: Ustanak uslijedio nakon prvog masovnog pokolja
FOTO: YOUTUBE/IVANPERNARTV/SCREENSHOT

Pupovac je u obraćanju na narodnom zboru u Srbu, gdje je obilježen Dan ustanka, rekao da je ustanak podignut nakon pokolja Srba u Gudovcu, Veljunu, Glini, logora Jadovno, etničkog čišćenja u Plitvicama i ubijanja u Srbu i Donjem Lapcu.

On je podsjetio da su ustaše predvođene Maksom Luborićem hladnim oružjem pobile oko 200 Srba u Donjem Lapcu.

Trebalo je ustati protiv toga. Bilo je i ružnih stvari u tom ustanku i stoga ćemo se i ove godine sjetiti svih koji su stradali i u Boričevcu i Brotnji i odajmo počast i nedužnim Hrvatima koji su stradali i ubijeni u tom ustanku – naglasio je Pupovac.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević poručio je onima koji pokušavaju da ometaju i umanje značaj, te prikažu ovaj skup drugačijim od onog što jeste, da se “danas slavi Dan ustanka naroda Hrvatske – zajednički ustanak Hrvata i Srba”.

– Ustanak je imao i nevine žrtve, ali te žrtve ne mogu osporiti pravednost ovog ustanka – istakao je Milošević, koji je i poslanik SDSS u Hrvatskom saboru, prenijeli su hrvatski mediji.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin istakao je da je u Srbu počeo i bio ustanak protiv okupatora i onih koji su uz pomoć okupatora, u ime kvazi države, uveli teror.

– To nije bila država hrvatskog naroda, nego kvazi država. Tu je bilo zajedništvo Srba i Hrvata, bilo je i lutanja, ali se to smanjilo pod Komunističkom partijom Hrvatske – rekao je Habulin.

Obilježavanju Dana ustanka u Srbu prisustvovala je i poslanik stranke Di linke u njemačkom Bundestagu Martina Rener, koja je istakla da na ovom i drugim mjestima oslobođenje nije bilo moguće bez hrabrih borbi partizana.

– Kao potomak počinioca osjećam strahopoštovanje pred borbom koja je ovdje vođena – rekla je Renerova.

Skup su i ove godine obezbjeđivale jake policijske snage.

Stotinjak metara od Spomenika ustanku, gdje je održan narodni zbor u organizaciji SNV i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, organizovan je kontra skup u organizaciji članova Autohtone hrvatske stranke prava.

Stanovništvo ličkog kraja je, izloženo ustaškoj represiji, 27. jula 1941. godine podiglo ustanak koji je buknuo sa obje strane gornjeg toka rijeke Une na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne. U roku od nekoliko dana ustanici su oslobodili područje od Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova do Donjeg Lapca i Srba.

Sve do raspada Jugoslavije, ovaj datum je u Srbu obilježavan kao Dan početka antifašističkog ustanka u Hrvatskoj. Iako više nije državni praznik, danas se obilježava u slavu antifašističke borbe koja je bila reakcija na sistemsku represiju za vrijeme NDH.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu