Prvi put se pojavila 5. decembra i četiri dana kasnije magla je nestala. Međutim, nakon razilaženja umrlo je 12.000 ljudi, a oko 150.000 završilo u bolnicama. Nekoliko godina kasnije izglasani su znatno rigorozniji zakoni o zagađenju vazduha, ali same uzroke niko do sada nije rasvijetlio.
Zato su Renji Zang i njegov tim istraživača krenuli istraživati i otkrili da je azot-dioksid hemijski reagovao s relativno benignim sumpordioksidom i nastala je smrtonosna sumporna kiselina.
Već duže vrijeme je poznato da su sulfati veliki dio magle, a čestice sumporne kiseline nastale su iz sumpordioksida koji je izlazio iz dimnjaka kuća i termoelektrana na ugalj – ispričao je Zang, a prenosi Biznis insajder.
Napomenuo je i da do sada nije bilo potpuno jasno kako je sumpordioksid postao sumporna kiselina.
Zang kaže da je veliku ulogu igrala prirodna magla endemična za London i ušće rijeke Temze. Zbog relativno velikih čestica, hemijske reakcije lakše su se odvijale. Slične količine zagađenja događaju se i u Kini, ali do sada nije zabilježen sličan slučaj smrtonosne magle.
Zang to objašnjava velikom količinom vještačkih đubriva koje Kina koristi. Zajedno s gustim saobraćajem to dovodi do velikih količina amonijaka u atmosferi.
Amonijak neutralizuje čestice sumporne kiseline, što spasava Kineze od masovnog umiranja kakvo je pogodilo London 1952. godine.
Istraživači se sada nadaju da će razumijevanje uzroka smrtonosne londonske magle pomoći i ostalim gradovima da se uhvate u koštac s vlastitim zagađenjem.
– Vjerujemo da smo i kineskim gradovima dali neke ideje kako da poboljšaju kvalitet vazduha – rekao je Zang.
(Avaz)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu