Karakteristično je da se Kovačević prvi u turjačkom kraju opredjelio za intenzivnu proizvodnju jagoda. To je značajna novost u poljoprivredi ovog kraja poznatog po velikoj proizvodnji jabuke, kruške, šljive i drugih, tradicionalnih voćnih vrsta.
Živio sam nekoliko godina u okolini Laktaša, među mještanima koji decenijama uspješno proizvode jagode. Za mene to je bila nepoznata grana poljoprivrede, ali sam bio veoma znatiželjan i uporan da od njih naučim kako se proizvode jagode – opisao nam je Kovačević svoja prva iskustva u ovoj djelatnosti.
On kaže da je uporedo koristio i literaturu te mnogo čitao o jagodarstvu.
– Znanje je najveći kapital. To sam shvatio već na početku jer bez stalnog praćenja stručnih dostignuća, ne može se mnogo postići. Proizvodnja ovog slatkog voća me opčinila i to radim sa velikom ljubavlju, upornošću i strpljenjem – veli Kovačević koji se, poslije povratka na zapuštenu očevinu u Turjaku posvetio proizvodnji jagode.
U potpunosti je ovladao tehnologijom, a više puta je nagrađivan na skupovima najuspješnijih jagodara u Slatini i drugim mestima u regionu. Smatra da je Potkozarje veoma pogodno za ovu proizvodnju zato što je prioroda veoma darežljiva i mnogo zdravija nego u ravničarskim krajevima.
– Moji jagodnajci su visoko na obroncima Kozare, gotovo u divljini gdje nema mnogo štetnika. Zasade tretiram protiv plemenjače i lisne uši prije faze cvjetanja, a poslije toga uopšte ne upotrebljavam hemiju. Zato su jagode ovdje veoma zdrave, mirišu i slatke su. Parcele prekrivam slamom koja zadržava vlagu i štiti sadnice koje ne dotiču prljavo tlo – opisuje Kovačević iskustva u proizvodnji jagoda.
Sočne plodove bere već petnaestak dana, a plasman za njega ne predstavlja problem.
– Kupci svakodnevno dolaze na kućni prag, među njima su komšije iz Turjaka, ali i stanovnici okolinih sela. Svakodnevnog angažujem po nekoliko radnika i sve što uberemo tokom dana, naveče prodam. Dolaze i kupci iz Gradiške, jer su cijene niže nego na pijaci ili u trgovinama, dvije marke po kilogramu, a sitniji plodovi su marku i po – rekao je Ilija Kovačević koji živi sam, nema porodicu ali ga to ne sputava da bez bilo čije pomoći radi i proizvodi dovoljno za svoje potrebe. On je postao uzor u svome kraju.
Zadovoljan je zaradom od jagoda, mada proizvodi i luk, krompir, kratavac, svakojako povrće, voće, uzgaja stoku. Ilija svojim primjerom pokazuje da se u selu, vrijednim rukama i dobrim planiranjem može mnogo proizvesti, a od svoga rada lijepo živjeti.
Ovaj vrijedni mještanin Turjaka je svoje njive koje godinama nisu obreađivane, do prije nekoliko godina zarasle u korov, pretvorio u ogledne parcele na svoj te ponos cijelog sela.
Stimulativna djelatnost
Proizvodnja jagode poljoprivrednicima donosi prvi novac u sezoni. Zarada je dobra, a ulaganja nisu velika i vraćaju se već sa punim rodom, za godinu dana, smatraju stručnjaci.
– Za jagodu su najpovoljniji položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog vazduha. Za rane sorte najbolji su južni predjeli, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi, jer je tu ranije sazrevanje za desetak dana nego na sjeverne predjele – kažu stručnjaci za jagodu.
Napominju da sjeverne i istočne položaje treba koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za aksne sorte jer tada nema opasnosti od mrazeva. Jagoda se lako prodaje, a velike su i mogućnosti za izvoz na rusko tržište.
Stručnjaci kažu da bi u jagodarstvu bilo više poljoprivrednika kada bi bilo više sistema za navodnjavanje i domaćeg sadnog materijala.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu