Društvo

Istine i zablude o Istanbulskoj konvenciji: Ono čega se Hrvatska boji, BiH odavno prihvatila

Dokument, koji se zalaže za ravnopravnost polova i borbu protiv nasilja, u Hrvatskoj je izazvao proteste i krizu vlade, a BiH ga je ratifikovala među prvima u Evropi.

Istine i zablude o Istanbulskoj konvenciji: Ono čega se Hrvatska boji, BiH odavno prihvatila
FOTO: FOTO SHUTTERSTOCK

Bez ikakvog otpora i rasprave, i uz konsenzus koji je prava rijetkost u ovoj zemlji, BiH je, kao šesta zemlja u Evropi, još 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju.

Dokument Savjeta Evrope, usmjeren na borbu protiv nasilja nad  ženama, kasnije su prihvatile i Srbija, Crna Gora i Slovenija, dok je samo u Hrvatskoj ova konvencija izazvala pravi lom. Desno krilo HDZ-a,  koje se, uz podršku hrvatskog  katoličkog klera, protivi konvenciji, tvrdi da pod maskom zaštite žena od nasilja ovaj dokument donosi, kako navode „opasnu rodnu ideologiju“, usmjerenu protiv “temeljnih vrijednosti hrvatskog društva, porodice i obrazovnog sistema”.

Kakva je atmosfera time izazavana svjedoče i izjave protivnika konvencije, koji su na protestima u Zagrebu tvrdili da će ovaj evropski dokument „dovesti pedofile u školu“, legalizovati „pederluk i kurvarluk“, čak „smanjiti broj katolika“, kao i da je konvencija djelo “komunista i Jugoslovena”.

Međutim, u tekstu konvencije se uopšte ne spominje LGBT populacija, a kamoli pedofilija ili vjerski i nacionalni  idenitet. Ipak, mnogi se, nakon sve te gužve, pitaju da li je BiH ishitreno prihvatila ovu konvenciju, kao i mnoge druge međunarodne dokumente, i ima li u Istanbulskoj konvenciji „skrivenih poruka“ i “opasnih namjera” koje su, eto, dešifrovane samo u susjednoj Hrvatskoj.

Nema tu nikakvih skrivenih poruka i nikakve opasnosti po porodicu i vrijednosni sistem. Istanbulska konvencija jeste revolucionaran dokument, ali zato što pred države potpisnice stavlja mnoge ozbiljne zadatke u borbi protiv nasilja nad ženama i što propisuje da je država odgovorna za nasilje koje sistematski provode njeni građani – kaže Radmila Žigić, direktorka Fondacije “Lara” iz Bijeljine.

Foto: arhiva/ RAS Srbija
Foto: arhiva/ RAS Srbija

Konvencija obavezuje države da žrtvama nasilja u porodici pomogne pri oporavku, osigura im pravnu i psihološku pomoć, ubrza otvaranje Sigurnih kuća, kao i da im obezbijedi finansijsku pomoć i pomogne u zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju.

Istina, BiH je još daleko od punog provođenja obaveza iz te konvencije, ali njeni zagovornici tvrde da je na dobrom putu i da je zakonodavstvo gotovo u potpunosti usklađeno sa standardima propisanim u Istanbulskoj konvenciji, što, kažu, nije malo.

– Ako ovo pitanje posmatramo kroz takvu vizuru, možemo slobodno reći da je BiH, kad je u pitanju zaštita žena žrtava nasilja i borba protiv nasilja u porodici, tri koraka ispred Hrvatske, koja je članica EU – ocjenjuje Žigićeva.

Aleksandra Petrić, izvršna direktorka Fondacije „Udružene žene“ iz Banjaluke, tvrdi da je javnost u Hrvatskoj grubo izmanipulisana i da su potencijale žrtve te manipulacije i ljudi u BiH, koji čitaju i slušaju besmislene i netačne izjave pojedinih hrvatskih zvaničnika.

– Ono što oni pričaju nema veze sa konvencijom i usmjereno je, kao i u slučaju otpora uvođenju seksualnog obrazovanja, na nasilnu radikalizaciju i repatrijarhalizaciju hrvatskog društva – kaže Petrićeva.

Pravo na razvod crkvenog braka

Protivnici konvencije, koji se pozivaju na navodne hrišćanske vrijednosti, treba da imaju na umu da Katolička crkva, inače izuzetno rigidna u pitanjima braka, u slučaju nasilja nad supružnikom, izuzetno, dozvoljava čak i razvod. Iz toga je jasno kakav je stav zvaničnog Vatikana o pitanju nasilja nad ženama, kaže Radmila Žigić.

Katolički krugovi protiv feminizma

Istanbulska konvencija je prvi međunarodni ugovor koji sadrži jasnu definiciju roda. To znači, da žene i muškarci nisu samo biološki različiti, nego da postoji i društveno oblikovana kategorija roda, koja „propisuje“ poželjne uloge i ponašanja za žene i muškarce.

– Rodne uloge se djeci nameću od malih nogu, već u vrtićima i školama, gdje se kroz igračke i  ponašanja koja “priliče” dječacima ili djevojčicama, djeca pripremaju za stereotipne uloge “pravih” žena i “pravih” muškaraca. Time se obnavlja patrijarhalni model društva koji omogućava i opravdava nasilje nad ženama – kaže Aleksandra Petrić.

Stav o rodnom identitetu podržavaju feminiskinje i drugi borci za ljudska prava. Termin „rodna ieologija“, koji nosi negativnu konotaciju, skovan je u konzervativnim katoličkim krugovima, koji se protive feminizmu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu