Ovo je, između ostalog, u svom opsežnom predavanju o trenutnoj epidemiji virusa korona rekao profesor Marsel Salateu sa Federalne politehničke škole u Lozani i stručnjak za epidemiologiju.
Kada je riječ o razmnožavanju ovog virusa, čini se da mu to “prilično dobro ide” COVID-19 širi se čak brže i efikasnije od virusa gripa.
– Nažalost, virus korona je, koliko znamo prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, smrtonosniji od sezonskog gripa. Ali, za razliku od gripa, ljudi koji su najviše izloženi kritičnim komplikacijama ili čak smrti od virusa korona su stariji ljudi, a vansezonski grip često više pogađa ljude srednjih godina. Dobra vijest je da je više od 80 odsto oboljelih sa blagim simptomima bolesti, a oko 20 odsto ljudi pretrpelo je ozbiljne ili kritične simptome – naglasio je prof. Salateu.
Ko je ugrožen?
Na COVID-19 se, dodaje, odražava upečatljiv uticaj starosnog doba te se, prema kineskom istraživanju, ispostavlja da virus znatno više pogađa osobe starije od 50 godina, a naročito je ugrožena populacija između 60 i 80 godina.
– To se dosta razlikuje u odnosu na pandemiju gripa u pošlosti kada je dosta mladih osoba oboljelo. Svaka smrt je tragična, ali ako se ikako može nazvati dobrom viješću, veća je vjerovatnoća da će starija populacija biti više oštećena nego mlađa. Takođe, treba napraviti razliku od kontinenta do kontinenta. Ovde u Evropi živi nešto starija populacija, dok, recimo, u Africi većina stanovništa je mlada. Te podatke treba uzeti u obzir kako bi se predvidjelo kakve razmjere će dobiti ovaj virus – kaže on.
Naglašava da je smrtnost od virusa korona pod snažnim uticajem opasnih bolesti koje osobe već imaju. Iako dosta podataka nedostaje, epidemiolog Salateu ističe da su osobe koje boluju od povišenog pritiska, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, kancera i hroničnih respiratornih infekcija podložnije smrtnom ishodu u slučaju zaraze virusom korona.
Ali, zbog čega je tako teško liječenje virusa korona u poređenju sa sezonskim gripom?
– Da budemo jasni – uopšte nismo dobri u suzbijanju gripa. Svake godine se inficira oko 10 odsto ljudske populacije, i to ljudi koji su vakcinisani. Za COVID-19 još uvijek nemamo vakcinu. Vakcine su i dalje naše oružje broj jedan u borbi protiv gripa – bez vakcine, grip bi zarazio vjerovatno oko trećinu stanovništva, što je ono što mi obično vidimo kao pandemijski, nesezonski grip. Takođe, zbog toga što smo svake godine izloženi sezonskom gripu, vremenom svako razvije određeni oblik imuniteta protiv nekih varijanti, bilo putem vakcina ili infekcija samim gripom. Istovremeno, kada je u pitanju novi virus korona, trenutno izgleda kao da nema ljudi sa imunitetom ili je taj broj neznatan – smatra prof. Marsel Salateu.
Inkubacija
Prema riječima tog profesora, najveći problem je taj kada je osoba prenosilac virusa, a ne osjeća simptome bolesti.
– U početku, kada virus pokušava da se stabilizuje kod domaćina, tada osoba nije prenosnik zaraze i to se zove latentni period. Sve dok se ne pojave simptomi zovemo periodom inkubacije. U uobičajenim slučajevima do sada, period inkubacije za COVID-19 kreće se od dva do 14 dana. Kada je period inkubacije duži od latentnog perioda, čovjek će duže prenositi virus ne znajući da je bolestan. To je atipično u odnosu na grip, gde su zaraženi prenosnici infekcije samo dan pre nego što razviju simptome. To nije bio slučaj kod SARS, jer su prenosioci zaraze postajali nekoliko dana nakon pojave simptoma bolesti – objasnio je prof. Salateu.
Smrtnost
Smrtnost od virusa korona izračunata je, barem za sada, prostom matematikom – broj umrlih podijeljen brojem zaraženih. Poredeći stopu smrtnosti od COVID-19 sa drugim epidemijama, profesor naglašava da je ipak teško napraviti tačnu paralelu.
– Nikada ne znate koliko slučajeva ste propustili u istraživanju sve dok ne obuhvatite cijelu populaciju. Na primjer, smrtnost od ebole kreće se između 50 i 90 odsto, ptičijeg gripa oko 60 odsto. Takođe, SARS je 2002. godine imao smrtnost oko 10 odsto, dok je za grip iz 1918. godine teško je reći jer ne znamo koliko ljudi je bilo zaraženo, ali procjenjuje se da je smrtnost bila između četiri i pet odsto. Smrtnost od sezonskog gripa se obično kreće do 0,1 odsto. Čini se, da se COVID-19 prema broju smrtnosti nalazi između sezonskog i gripa iz 1918, zaključno sa 26. februarom – objašnjava profesor Salateu.
Epidemija na globalu
Kada je riječ o sve većem i bržem širenju virusa korona duž cijele planete, epidemiolog smatra da je trenutno malo nade da COVID-19 možemo zadržati te da se njegovo globalno širenje ipak mora planirati.
– Biću srećan ukoliko griješim u toj procjeni, ali kroz sagledavanje dostupnih podataka i nakon razgovora sa kolegama iz svijeta epidemiologije, nisam vidio mišljenja koja se suštinski razlikuju od moje procjene. Ipak, sada moramo činiti sve da odložimo epidemiju koliko god da je to moguće, kako bismo kupili vrijeme za potencijalni razvoj vakcine ili lijekova te tako osigurali i da zdravstveni sistemi širom planete neće biti dramatično preopterećeni – ističe prof. Marsel Salateu.
Zatvaranje granica
Mnoge zemlje, nakon vijesti o sve bržem širenju virusa, zatvorile su svoje granice. Međutim, ponegdje se mogu čuti i druga mišljenja, a jedno od njih je i da zatvaranje granica i nije efikasno u mjeri kojoj se pretpostavljalo.
– Zatvaranje granica nije efikasno jer se ono događa isključivo pod pretpostavkom da zaraza dolazi iz inostranstva. Da, prve infekcije dolaze tako (po definiciji koja je tačna u svim zemljama osim jedne), ali potrebno je samo nekoliko slučajeva unutar zemlje da bi se stvorila lokalna epidemija. Otvorene granice pak donose puno osnovnih dobara i usluga u zemlju, a svaka analiza rizika i koristi bila bi snažno protiv zatvaranja granica. A nakon što se epidemija proširi na lokalu, zatvaranje granica nema smisla, jer imate problem kod kuće – objašnjava prof. Salateu.
Strategija za liječenje
Iako trenutno ne postoje tretmani za lečenje COVID-19, profesor smatra da će bolnice širom svijeta svoje pacijente lečiti najbolje što znaju, u zavisnosti od težine bolesti.
– No, za sprječavanje širenja virusa, imamo razne opcije “nefarmaceutskih intervencija”, u rasponu od malih, ali važnih ličnih mera higijene, kao što su često i temeljno pranje ruku i izbjegavanje rukovanja pa do drastičnijih mera u zajednici, poput otkazivanja velikih događaja, zabrana putovanja i slično – ističe prof. Marsel Salateu.
Stopa smrtnosti od virusa covid-19
Godine Procenti
80+ – 14,8%
70-79 – 8%
60-69 – 3,6%
50-59 – 1,3%
40-49 – 0,4%
30-39 – 0,2%
20-29 – 0,2%
10-19 – 0,2%
0-9 – 0%
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu