Naročito zabrinjava što je samo jedna sedmina prijavila nasilje prije ubistva, što samo pokazuje da deceniju nakon usvajanje Istanbulske konvencije, uprkos zakonskom okviru, strategiji i protokolima, sistem zaštite od nasilja u Srbiji i dalje ima određenih nedostataka, ali da najveći problem predstavlja dominantna rasprostranjenost obrasca ponašanja da je žena vlasništvo muškarca – navodi u saopštenju povjerenica.
Ona napominje da nas na povezanost između podređenog položaja žene i opasnosti da bude povrijeđena, pa i ubijena samo zato što je žena, često upozoravaju različiti slučajevi omalovažavanja, ponižavanja, uznemiravanja, seksizma, kojima se posredno relativizuje svako nasilje nad ženama, jer se mahom prikazuju ili kao uobičajeni dio tradicije, ili na senzacionalistički način.
Kaže i da je iz patrijarhalnih stega gotovo nemoguće izaći bez snažne institucionalne i sistemske podrške, zakonodavnog okvira koji se dosljedno primjenjuje, ali i promjene opšteg kulturnog modela i podizanja svijesti o posljedicama patrijarhalnog obrasca ponašanja.
– Zbog toga je na svima nama odgovornost da širimo svijest o tome da je nasilje nad ženama najgori i najsramniji oblik kršenja ljudskih prava koji se ne smije tolerisati i opravdavati, već suzbijati i kažnjavati – zaključuje Janković.
Inače, u novembru 2016. povjerenica Janković i svi zaposleni Povjereniku u za zaštitu ravnopravnosti potpisali su Inicijativu za proglašenje 18. maja za Dan sjećanja na sve žene ubijene u porodičnom i partnerskom nasilju u Srbiji i tako bili prva institucija koja je podržala aktivnost koju su inicirale nevladine organizacije Autonomni ženski centar i Mreža Žene protiv nasilja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu