Društvo

Kao da ćemo se istopiti na kiši: Zašto budno pratimo vremensku prognozu, a ZATVARAMO OČI pred ozbiljnim problemom

Hoće li sutra biti sunčano, ili nas čekaju pljuskovi s grmljavinom? Iako žive u ušuškanim klimatizovanim stanovima, većina ljudi pomno prati vremensku prognozu, kao da im život zavisi od toga. Zašto je tako?

kišno vrijeme u banjaluci
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

I zašto priče o klimatskim promenama, koje zaista utiču na živote savremenika, ali i budućih pokoljenja, nisu baš naročito popularne?

Komunikolog Mladen Bubonjić kaže d su ljudi su oduvijek pratili vremenske prilike, najčešće zbog planiranja radova u polju ili nekih drugih poslova koji su uslovljeni vremenskim prilikama ili neprilikama.

-Prognoza vremena, nerijetko prožeta sujevjerjem ili simbolikom iz prirode, olakšavala im je poslove. Bez obzira što većina ljudi više nije direktno vezana za zemlju i ne bavi se poljoprivrednim poslovima, transgeneracijsko naslijeđe ih upućuje na to da se interesuju kakvo će biti vrijeme – kaže Bubonjić za Srpskainfo.

Mladen Bubonjić
FOTO: FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Dodaje da ne smijemo zanemariti činjenicu da nekome treba prognoza vremena zbog planiranja odmora, druženja u prirodi ili sličnih aktivnosti.

-Ipak, većina prati vremensku prognozu bez pretjerane potrebe. Pored transgeneracijskog naslijeđa tu je i nastojanje da se predviđa budućnost i mogući ishodi, u ovom slučaju oličeni u predviđanju vremena, što je takođe davna čovjekova potreba – kaže Bubonjić.

“Običnog čovjeka” uglavnom zanimaju lokalne vremenske prilike, bez pretjerane želje da razumije globalne klimatske tokove.

-Upravo zbog toga ostaje “nijem” na globalne klimatske fenomene kao što su El Ninjo ili La Ninja, bez obzira što u značajnoj mjeri utiču i na lokalne vremenske prilike. Ljudi su uglavnom okrenuti na lokalne aspekte, više ih se tiče lokalna politika, lokalna ekonomija, saobraćaj u njihovoj zemlji, lokalne vremenske prilike – kaže Bubonjić.

Inače, zbog savremenog tempa života ljudi nemaju vremena da analiziraju informacije, nego ih najčešće samo površno percipiraju. Između ostalog, tako se ponašaju i kad su u pitanju informacije o vremenu.

-Takođe, u obilju informacija koje se nižu jedna za drugom, ljudi veoma brzo zaboravljaju većinu onog što su čuli ili pročitali. Tako da se dešava i da nas iznenadi kiša iako smo nekoliko sati ranije gledali vremensku prognozu koja je najavljivala padavine – napominje komunikolog Mladen Bubonjić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu