U mnogim dijelovima svijeta predviđa se da će današnji dan biti najtopliji zabilježen. A ti su rekordi ove godine već nekoliko puta oboreni. Toplinski valovi ugrožavaju naše zdravlje i živote. Klimatska kriza nije upozorenje. Događa se. Pozivam svjetske vođe da djeluju sada – upozorio je jučer na Tviteru Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Jučerašnji rekordi već bi danas mogli pasti. Velik dio južne Evrope i Sredozemlja zahvaćen je ekstremnom vrućinom koja dolazi iz sjeverne Afrike. Očekuje se da će u nizu talijanskih gradova, uključujući Rim, danas temperatura prelazici 40, a na Sardiniji bi mogla doseći 46 Celzijusevih stepeni. Slično je u Španiji i Grčkoj gdje dodatno probleme zadaju šumski požari. Dva šumska požara, potaknuta jakim vjetrovima, u ponedjeljak su nekontrolisano bijesnila obalnim gradovima u blizini Atene, prisilivši stanovnike da napuste svoje domove i potaknuvši evakuaciju više stotina djece iz ljetnog kampa.
Paklene vrućine zahvatile su i Kinu. Istovremeno, tajfun Talim stigao je do obalnog područja južne kineske pokrajine Guangdong u ponedjeljak navečer. Gotovo 230.000 ljudi u Guangdongu evakuisano je na sigurno do 17 sati po lokalnom vremenu, izvijestila je državna agencija Sinhua.
Usred toplinskog vala koji je zahvatio velike dijelove juga i jugozapada SAD možda je upravo postavljen novi rekord najtoplije ponoći dosad. Meteorološka postaja u Dolini smrti u Kaliforniji zabilježila je u ponoć 17. jula temperaturu od 48,9 Celzijusevih stepeni. No, čini se da tokom vrele noći u Dolini smrti nije oboren svjetski rekord. I dalje ga drži zračna luka Khasab u Omanu gdje tokom noći između 16. i 17. juna 2017. godine temperatura nije pala ispod 44,2 Celzijuseva stepeni. Dolina smrti jedno je od najtoplijih mjesta na planetu i drži trenutni svjetski rekord za najvišu temperaturu zabilježenu na Zemlji – 56,7 Celzijusevih stepeni izmjerenih davne 1913. godine.
Dok je toplinskom valu od južne Floride i obale Meksičkog zaljeva prema jugu i jugozapadu SAD izloženo 80 miliona ljudi, dijelovi Nove Engleske i područja uz srednji Atlantik suočavaju se s olujama i poplavama. Najmanje četvero ljudi poginulo je u subotu u poplavama u gradiću Upper Makefield u Pensilvaniji, 30 kilometara od Filadelfije, objavila je lokalna policija. Poplave divljaju posljednjih dana sjeveroistokom zemlje, osobito Vermontom čiji je glavni grad Montpelier katastrofalno poplavljen, a za ponedjeljak je oglašen novi alarm. Osim tog područja, meteorolozi su upozorili na obilne kiše u dijelovima centralne SAD i doline Misisipija te u istočnom Teksasu, dijelovima Arkansasa i Louisiane te dijelovima obale Meksičkog zaljeva.
– Ekstremni vremenski uvjeti, sve češća pojava u našoj sve toplijoj klimi, imaju velik uticaj na ljudsko zdravlje, ekosustave, gospodarstva, poljoprivredu, opskrbu energijom i vodom. To naglašava sve veću hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova što je brže i dublje moguće – izjavio je danas prof. Peteri Talas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Simon Levis, profesor nauke o globalnim promjenama na Univerzitetu u Londonu, upozorio je čovječanstvo da bi se trebalo pripremiti za još teže toplotne talase u budućnosti.
Naučnici već predviđaju da će razvoj El Nina vjerojatno učiniti 2023. najtoplijom godinom u istoriji. Strahuju da će to vjerojatno privremeno gurnuti svijet preko ključne prekretnice zagrijavanja od 1,5 Celzijusevih stepeni, zacrtan Pariškim klimatskim sporazumom, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu