Društvo

Korona ostavlja ZNAČAJNE POSLJEDICE: Dr Antić otkriva koji hematološki poremećaji se najčešće javljaju kod ljudi koji su preležali opasni virus

Anemija (malokrvnost), leukocitoza (povećan broj bijelih krvnih zrnaca), trombocitopenija (snižen broj trombocita), a nerijetko i aktivacija sistema zgrušavanja krvi kada je D-dimer povišen, sa razvojem tromboze odnosno zapušenja krvnih sudova ili bez njega, sve to mogu biti posljedice preležane kovid 19 infekcije, a o tome je govorio doc. dr Darko Antić, internistom-hematologom.

Korona ostavlja ZNAČAJNE POSLJEDICE: Dr Antić otkriva koji hematološki poremećaji se najčešće javljaju kod ljudi koji su preležali opasni virus
FOTO: FRIEDEMANN VOGEL/EPA

Anemija, stanje snižene koncentracije hemoglobina u krvi i apsolutnog smanjenja ukupne mase eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), čija je uloga da prenesu kiseonik do svih organa i tkiva, može da nastane i poslije preležanog kovida 19.

Znaci anemije su osjećaj zamora i slabosti, bljedilo ili žućkasta boja kože, nepravilan rad srca, otežano disanje, vrtoglavica ili nesvestica, bol u grudima, hladne šake i stopala.

Pročitajte još

– Laboratorijskim analizama krvi i kliničkim pregledom hematologa anemija se lako dijagnostikuje. Veoma je važno utvrditi da li je uzrok anemije nedostatak gvožđa (kada treba primeniti nadoknadu preparatima gvožđa), ili je posljedica nedovoljnog oslobađanja gvožđa iz depoa u organizmu, kada se ne preporučuje primjena preparata gvožđa. Do nedovoljnog oslobađanja gvožđa iz rezervi, koji se u organizmu nalaze u obliku feritina, dolazi upravo u toku infekcija i sam oporavak traje duže od same infekcije, zbog čega je značajno pratiti dinamiku nalaza tokom vremena – objašnjava doktor Darko Antić, piše Žena Blic.

Leukocitoza

Leukocitoza označava povećan broj bijelih krvnih zrnaca (leukocita) i može da bude prirodni odgovor na bakterijsku infekciju, ali isto tako i posljedica određenih lekova koji se koriste u liječenju kovid 19 infekcije.

– Zato je važno je utvrditi koji je od ova dva uzroka u pitanju, kako se ne bi primjenjivala prekomjerna antibiotska terapija.

Da bi se potvrdila infekcija, potrebno je odrediti i vrednosti zapaljenskih parametara – sedimentaciju, CRP, fibrinogen i na osnovu tegoba razmatrati potencijalno žarište upale u organizmu. Tek nakon toga daje se ciljana antibiotska terapija. S druge strane, primena kortikosteroida za lečenje kovid 19 infekcije takođe može dovesti do porasta broja leukocita, ali ne predstavlja patološki nalaz.

Trombocitopenija

Usljed kovida 19, odnosno poremećaja imunskog sistema, može doći i do smanjenja broja krvnih pločica (trombocita).

– Tada organizam počne da stvara autoantitela koja napadaju i uništavaju sopstvene trombocite. Ovaj problem može da se pojavi tokom SARS-CoV-2 pozitivnosti, ali i da se razvije nakon kovid 19 infekcije. I primjena lijekova koji se koriste u cilju sprečavanja prekomernog zgrušavanja krvi može složenim mehanizmima da dovede do stvaranja antitela na sopstvene trombocite. To dovodi do pada broja trombocita, ali delom i do povećane sklonosti razvoju tromboza. To stanje je potencijalno životno ugrožavajuće i zahtijeva liječenje – objašnjava doktor Antić.

Zbog toga je važno prepoznati znakove trombocitopenije, a to su spontana pojava modrica, krvarenje iz desni, krv u mokraći i stolici, intenzivni ciklusi kod žena, i na vrijeme se javiti ljekaru.

Povišen D-dimer

D-dimer je protein koji nastaje u procesu razgradnje krvnog ugruška i ukazuje na aktivaciju sistema zgrušavanja krvi u organizmu.

– Samo povišena vrijednost D-dimera nije indikacija za primenu lekova za razređivanje krvi. Neophodno je utvrditi da li je došlo do duboke venske tromboze, najčešće zapušenja krvnih sudova nogu ili embolije (zapušenja krvnih sudova) pluća. Vrednost D-dimera može biti povišena duži vremenski period nakon kovid 19 infekcije – objašnjava sagovrnik.

Sam zahtjev za određivanje vrednosti D-dimera treba da bude utemeljen na tegobama koje ima pacijent ima, a samo tumačenje vrijednosti D-dimera mora se zasnivati i na analizi starosne dobi pacijenta, funkciji jetre i bubrega, postojanja krvarenja kao i pridruženih bolesti poput maligniteta.

– Imajući u vidu sve navedeno, ljekar je nadležan da odredi da li je uopšte opravdano kontrolisanje D-dimera, kao i da li treba primijeniti antikoagulantne terapije.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu