O poličkoj i ekološkoj pozadini priče izvještavano je do detalja, ali sada je otkriveno kako požari utiču na više od 400 plemena koja žive u brazilskoj prašumi. Domorodačko stanovništvo je diglo svoj glas.
Za autohtone narode Amazonije uništavanje njihovog doma nije ništa novo. To je nesrećna stvarnost sa kojom moraju da se suočavaju od kada su Portugalci opljačkali njihovu zemlju u 16. vijeku. Danas, pod krajnje desničarskim predsjednikom Žairom Bolsonarom, pustošenja su su dovela do stravičnih požara.
Ta katastrofa će uticati na život domorodačkih plemena na način na koji ostatak svijeta ne može ni da zamisli njihova kuća je, bukvalno, zapaljena.
Brojne grupe koje predstavljaju domorodačke narode u otvorenom pismu pozvale su na proglašenje ekološke i humanitarne krize. One apeluju na komesara za ljudska prava i specijalnog izvršitelja za prava domorodaca Ujedinjenih nacija da preduzmu mjere protiv požara, jer njihovim ljudima prijeti “izumiranje”.
Grupe optužuju i Bolsonara i predsjednika Bolivije Evoa Moralesa, čiji dio Amazonije takođe gori. Za razliku od Bolsonara, Morales je odmah aktivirao vatrogasce i vatrogasne avione, ali ga grupe optužuju zbog toga što nije uradio ništa da zaštiti ugrožena bolivijska plemena.
Aktuelni požari nisu vremenski neočekivani. Svake godine u ovo vrijeme dođe do određenog broja požara, dok se poljoprivrednici pripremaju za narednu sezonu žetve. Sušna i požarna sezona traje od avgusta do februara.
Međutim, ove godine je broj žarišta porastao za drastičnih 84 odsto, što se poklapa sa porastom siječe šuma za 88 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Stručnjaci se slažu da je za vatru odgovorna politika Bolsonara, koji je još prije dolaska na vlast u januaru ove godine najavio da želi da istraži “poljoprivredni i industrijski potencijal Amazonije”. Smatra se da je on podsticao drvosječe i poljoprivrednike da šire svoje djelatnosti prašumom, što je bila iskra koja je pokrenula katastrofu.
“Braniću prašumu do posljednje kapi krvi”
Rojters je izvjestio da su pripadnici plemena Mura obojili svoje tijelo u narandžasto, uzeli duge lukove i palice i uputili se u prašumu da bi je “odbranili od krčenja u uništenja”.
Amazonijsko pleme Mura je jedno od najbrojnijih sa 18.000 pripadnika koji su već decenijama svjedoci dosljednog uništavanja kišnih šuma. Ona je njihova domovina i zbog toga su mnogi propadnici spremni da se bore za njen spas.
– Ovo je potpuno uništenje. Ako treba, daću posljednju kap krvi kako bih spasio ovu šumu. Svo ovo drveće nekada je bilo živo i imalo je pravo na to. Sada ljudi žele da ga unište. Mi ćemo pokušati da zaštitimo ovo područje, prirodu, drveće i životinje – rekao je Raimundo Praim Belem Mura, 73-godišnji vođa plemena.
Handerih Vakana Mura, vođa Mura klana od 60 ljudi, objasnio je da je gubitak prašume ne utiče samo na njegov narod, već i na cijelu planetu.
– Godinama smo ovdje, dok još nije bilo struje ili pristupnih puteva. A sada se svaki dan suočavamo sa krčenjem šuma i otimanjem zemlje. Tužni smo jer šuma konstantno umire. Već sada primjećujemo da se mijenja klima. Svijetu je potrebna ova šuma. Potrebna je nama i našoj djeci – dodao je on.
Smatra se da su njihova sela, tradicionalna hrana poput orašastih plodova, kao i njihovi životi uroženi požarima i namernim naporima da se raskrči zemljište.
Propadnici Mura su neprestano podnosili žalbe kako bi pokušali da spasu svoje domove, ali se boje da njihov trud nije bio dovoljan.
“Ubili ste naš izvor života”
Postoje i mnoge druge domorodačke zajednice koje su izrazile svoj bijes i zabrinutost. Među brojnim fotografijama i snimcima sa lica mjesta koji kruže društvenim mrežama, našao se i video pripadnice Patakso plemena.
Domorotkinja je održala strastven i emotivan govor ispred zapaljene šume, dok je rukom pokazivala na bukteću katastrofu iza njenih leđa.
– Godinama se borimo da očuvamo naš rezervat, a onda ovi kreteni dođu i zapale ga. Ubijaju našu rijeku, naš izvor života, a sada pale i naš rezervat. Sutra zatvaramo puteve i želimo da svi mediji dođu da vide – pričala je ona u suzama.
Koliko života je izgubljeno?
Pored tragedije koja je zadesila plemena Muro i Patakso, strahuje se za sigurnost oko milion starosjedilaca u brazilskoj Amazoniji, uključujući izgubljena i izolovana plemena.
Ljudi su prvi put naselili Amazoniju prije oko 13.000 godina, a mnogi od njih koji žive duboko u prašumi odlučili su da ostanu izolovani od ostatka svijeta.
Pošto su zavisni od prašume, često se kaže da su njeni najbolji zaštitnici. Međutim, njihove želje da brinu o zemlji svojih predaka i da na njoj žive neometano, ignorišu se sve većim krčenjima i uništenjima.
Ne možemo zaboraviti ni da je Amazonija dom i mnogim drugim vrstama sa kojima delimo planetu – poznatim i neotkrivenim životinjama, insektima i biljkama koji takođe ostaju bez svog staništa.
Ekolog i ekspert za Amazoniju Edrijan Malbert s pravom je ocijenio za “Nacionalnu geografiju” da je ovaj užasan gubitak “zločin protiv prirode i zločin protiv čovječanstva”.
Plamen i dalje prožima veliki dio najveće svjetske prašume, a mi možda nikada nećemo saznati koliko je tačno života izgubljeno.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu